U prošlom broju Gospodarskog lista u članku o umanjenju izravnih plaćanja pojedinim proizvođačima, spomenuta je i tema brisanja krških pašnjaka iz Arkoda do kojeg dolazi jer se prema navodima iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na tim parcelama ne odvija i ne obavlja poljoprivredna djelatnost (npr. pašarenje) stoga se takve površine brišu iz evidencije poljoprivrednog zemljišta. O kronologiji dobivanja mogućnosti poticaja za krške pašnjake te potom oduzimanju tih prava i sankcioniranju poljoprivrednika, razgovarali smo s Ivanom Tešijom, predsjednikom udruge Hrvatski krški pašnjaci.

  • Gospodine Tešija, cijela priča oko poticaja za krške pašnjake počinje ulaskom Hrvatske u EU. Kako je došlo do upisivanja tih površina u Arkod?

-Krška područja za vrijeme pregovora Hrvatske s Europskom komisijom (EK) kod ulaska u EU nisu dogovorena za plaćanje niti su nažalost prepoznata kao posebnost i veliki potencijal za razvoj ekstenzivnog i ekološkog stočarstva koje bi rezultiralo povećanjem domaćeg mesa koje je uzgojeno na prirodan način,kao i proizvodnje mlijeka.

Bivši ministar Jakovina je prilikom pregovora shvatio da zbog birokratskih prepreka,nesređenog vlasništva i kompliciranih zakona nije moguće dati državnu zemlju u zakup i da će prijaviti sasvim mali broj površina EK za plaćanje, pa je preko Savjetodavne službe i APPRRR pozivao poljoprivrednike da s izjavom dva svjedoka mogu upisati poljoprivredne površine koje koriste, a ugovore o zakupu bi dobili naknadno.

Arkod – evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta

Cilj je bio prijaviti što veći broj obradivih površina kako bi dobili što veću financijsku omotnicu u ovom referentnom razdoblju. Dobro je zamišljeno, ali nije pravno odrađeno do kraja. Naime,do dan danas poljoprivrednici nisu dobili ugovore o zakupu za upisane površine u ARKOD sustavu premda su to  tražili u više navrata.

Represija nad poljoprivrednicima

  • Promjenom vlasti i ministra poljoprivrede počeli su puhati „novi vjetrovi“ i kod krških pašnjaka, pa su izbrisane neke površine iz Arkoda?

-Da, nakon upisa u ARKOD sustav 2015.g. slijedi promjena vlasti i ministra Jakovine. Na čelo Ministarstva dolazi Tolušić po čijem se nalogu represivno djeluje na poljoprivrednike krških područja izmišljajući smicalice kako bi se oduzelo što više sredstava od potpora poljoprivrednicima.

-Prilikom upisa površina u APPRRR djelatnici Agencije su ti koji su postavljali i određivali koeficient prihvatljivosti određene poljoprivredne površine. Dolaskom terenskih kontrola taj koeficient bi kontrolor mijenjao samovoljno i bez ikakve stručne podloge. Kontrolori su imali neograničene ovlasti. Za svaki detalj i za svaku sitnicu smanjivali su prihvatljive površine za plaćanje i ljudima slali naloge za povrat sredstava i to bez mogućnosti žalbe.

Takvo ponašanje nije u skladu s direktivama i uredbama EK jer nije cilj kažnjavati poljoprivrednike nego educirati ih, usmjeravati i pomagati da budu što bolji i ekspeditivniji. Kod nas je bio cilj oduzeti im što više sredstava na bilo koji način, smatra Tešija.

Ivan Tešija, predsjednik udurge „Hrvatski krški pašnjaci“
  • Što točno je po vama osnovni problem?

-Problematično je to što je bez ikakve pravne i znanstvene podloge skoro 90 % površine krškog pašnjaka proglašeno nepoljoprivrednim zemljištem i to jednim običnim pravilnikom koji je donio ministar Tolušić na razini Ministarstva poljoprivrede, a koji je nezakonit i neusklađen sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Između ostalog, bivši ministar Tolušić nije uskladio pravilnike i uredbe s EU zakonodavstvom nego je djelovao samovoljno.Tako je protuzakonito i neusklađeno u Pravilnik o evideciji uporabe poljoprivrednog zemljišta uveo “uvjetna grla” i na temelju toga je svima umanjio i isplatio umanjene potpore,a to nije smio.

Još jedan problem je kriterij “dovoljne ispašenosti” pašnjaka. Što je to dovoljna, a što nedovoljna ispašenost? Jedina smo zemlja članica koja ima takav kriterij, a koji nije usklađen s direktivama EK, jer se po direktivi EK treba obavljati ispaša i napasivanje stokom tj.traži se minimalna poljoprivredna aktivnost na pašnjaku.

Europska Komisija je tražila da se taj Pravilnik uskladi s EU zakonodavstvom. Iz Pravilnika su nakon toga izbačena uvjetna grla, ali trebalo je obeštetiti poljoprivrednike a to nije napravljeno do dan danas. Do dan danas nije se zakonski omogućilo brzo davanje državne zemlje u zakup jer robujemo slabo ispregovaranim površinama s EU.

Oduzeto 100 milijuna kuna

-Važno je napomenuti i da su nisko raslinje, garig i makija bitan i neizostavan energetski kapacitet u hranidbi stoke. Uslijed plitkog tla ljeti se trava osuši i blago se seli u obrasli dio pašnjaka gdje se hrani lišćem(brsti) i još uvijek zelenom travom u tom niskom raslinju(bušicima).

Takve površine su kontrolori proglašavali neprihvatljivim i mnogim poljoprivrednicima pisali kazne i oduzimali sredstva.Samo jedne godine poljoprivrednicima krških područja je oduzeto više od 100 milijuna kuna,takvim tendencioznim metodama.

-Poljoprivrednici nemaju nikakvu sigurnost jer su mnogi bez ugovora o zakupu, a problem je i krivo i nestručno definiran pojam krškog pašnjaka i koeficijenta prihvatljivosti. Na temelju koeficienta prihvatljivosti mnogi su poljoprivrednici uništeni kaznama i kontrolama.

Mnogi su zbog toga odustali od poljoprivrede, a mnogi će to napraviti vrlo brzo.

  • Jeste li u vezi s tim poduzeli neke korake kao udruga ?

-Mi smo u ime udruge tražili da se napravi revizija svih takvih naloga za povrat sredstava jer nas zanima koliko je ukupno oduzeto sredstava poljoprivrednicima krških područja i gdje su ta sredstva završila(nisu vraćena EK). Da stvar bude još gora, tijekom 2019. i 2020.g. poljoprivrednici su dobili naloge za povrat sredstava za još 3g unatrag.

Agencija nema zakonsko pravo pisati i slati takve naloge bez mogućnosti žalbe i samovoljno prebijati i oduzimati sredstva poljoprivrednicima, što je nedavno presudio i Ustavni sud, pa će se Zakon o poljoprivredi morati promijeniti i omogućiti poljoprivrednicima da se žale na odluke Agencije i na sudovima, a ne kao do sad da je jedini pravni lijek protiv odluka Agencije da se podnosi prigovor Ministarstvu, a ti prigovori nisu baš imali učinka.

Treba krenuti iz početka i prilagoditi naše pravilnike s pravilnicima EU i imati isti odnos prema poljoprivrednicima kao sve druge zemlje članice. Kod nas se djeluje represivno, a poljoprivrednike se nastoji prikazati u negativnom kontekstu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakManjak ili višak hrane – tko još mari?
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Odgovorni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu kao odgovorni urednik uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Član je Hrvatskog novinarskog društva i Zbora agrarnih novinara, kao i Hrvatskog društva biljne zaštite.