Nakon berbe ranog povrća kao što su salata, rotkvice, špinat i grašak, vrtlari mogu posijati i druge vrste povrća za jesensku berbu.

Ljetna sjetva povrća produžuje vegetacijsku sezonu povrća kojem odgovaraju hladnije jesenske temperature i veća vlažnost tla. Njihovi plodovi dozrijevaju do pojave prvih mrazova. Dobro je znati kad se na području uzgoja pojavljuje prvi mraz kako bi se mogla uskladiti sjetva i berba. Prije svake sjetve, preporučljivo je okopati tlo i dodati malo gnojiva.

OGLAS

Ostatke prošle kulture treba ukloniti kako bi se omogućilo što bolje klijanje i nicanje sjemena. Sjetva može biti malo dublja od one proljetne jer će time sjemenu biti omogućeno hladnije i vlažnije tlo. Tijekom srpnja, kolovoza i rujna, mladim biljkama potrebno je osigurati dovoljnu količinu vode navodnjavanjem. Moguća je pojava štetnika i bolesti, te je potrebno pripaziti na rupe u tlu te na stanje biljaka.

Kad sijati?

Grašak se sije sredinom srpnja kao drugi usjev, kao rani i srednje rani kultivari. Prije sjetve, grašku je potrebno osigurati položaj koji je djelomično zasjenjen od drugih kultura kako bi bio zaštićen od vrućina. Na početku vegetacije potrebno je osigurati navodnjavanje. Berba je prije prvih jesenskih mrazeva.

Sjetva mrkve može biti svaka tri tjedna. Idealno vrijeme za sjetvu je krajem srpnja i početkom kolovoza, čime se omogućuje vađenje mrkve ujesen. Važno je napomenuti ako se mrkva ostavi u tlu, iduće godine će se pojaviti cvjetna stabljika. Sjemenke sijati na razmak oko 7 i 10 cm. Biljke je potrebno redovito zalijevati i uklanjati korov.

Početkom kolovoza mogu se sijati visoke i niske mahune. Sijati se mogu svakih 7 do 10 dana, i to tako da se siju različiti kultivari mahuna. Time se osigurava kontinuirana berba mahuna, a ne samo jedna, konačna berba.

Brokula je idealna za kasniji uzgoj jer joj odgovara hladnije vrijeme. Prije sadnje je potrebno provjeriti datume prvog mraza, ali sredina i kraj kolovoza je povoljno razdoblje za njezinu sjetvu. Sije se u redove na razmak 60 cm.

Cvjetača se sije krajem kolovoza i početkom rujna, otprilike 6 do 8 tjedana prije prvog mraza. Gredica s cvjetačom treba biti na sunčanom položaju, idealno je ono na kojem je 6 sati sunca. Prije sjetve, potrebno je dodati kompost kako bi bio bolji rast. Ako se sije direktno iz sjemena, razmak mora biti između 7 i 15 cm. Cvjetaču zalijevati po potrebi, a u slučaju visokih temperatura, potrebno ju je pokriti kako bi mogla biti u sjeni.

Rotkvicu treba sijati na sunčani položaj na dubinu od 1.5 do 3 cm i razmak od 3 cm. Tlo treba biti vlažno, ali ne previše. Sije se u srpnju i kolovozu, a sjetva može biti svaka dva tjedna.

Kod uzgoja špinata, gredica treba biti na sunčanom do blago sjenovitom položaju. Ako tlo nije prevruće, početak kolovoza je izvrsno vrijeme za jesensku berbu. Tlo treba održavati vlažnim. Sije se na razmak od 3 cm na dubinu od 1.5 do 3 cm.

Crveni luk je izvrstan  izbor za kasnoljetnu sadnju. Tlo treba biti osunčano, dobro ocjedito i bogato dušikom. Sadnja lukovica treba biti na razmak od 10 cm i na dubinu od 3 cm. Luk je potrebno redovito zalijevati.

Zbog brzog klijanja, azijska mješavina salate je jako privlačna za kasnoljetnu sjetvu. Može se sijati u tlo ili u podignute gredice. Posljednja metoda je uspješnija, posebice u vlažnijem ljetu (zbog mogućeg napada puževa). Sije se u kolovozu, a berba je od listopada do ožujka.

Izravna sjetva matovilca je najjednostavnija, ali njegovo nicanje ometa nicanje sjemenki korovnih vrsta. Iz tog se razloga preporučuje uzgoj u podignutim gredicama ili sjetva u kontejnere po 3 sjemenke uz kasnije presađivanje. Unatoč tome, matovilac se teže oporavlja nakon presađivanja zbog slabijeg korijena. Ako je vrijeme vrlo suho, mlade biljčice treba često i nježno zalijevati. Matovilac se sije krajem kolovoza, a bere u studenom.

Ranom sjetvom rikole ostvaruje se velika berba prije zime, nakon čega rikola prelazi u dormantno stanje. Ponovnim rastom u proljeće omogućuje se berba novih mladih listova. Ako se sije krajem kolovoza, najbolje su šanse za preživljavanje mraza. Berba je u listopadu.

Izvor: Gospodarski kalendar