U Zagrebu, u klubu Pri nami, sredinom lipnja održana je radionica u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu na kojoj su prenesene ključne poruke kampanje #PlantHealth4Life, Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i Europske komisije s ciljem podizanja kolektivne svijesti o rizicima za zdravlje bilja i o ulozi koju svatko od nas treba imati u zaštiti bilja.

Biljke čine 80 % hrane koju jedemo i čiste zrak koji udišemo. Međutim, to nije sve: zdrave biljke znače dobar poljoprivredni prinos, što utječe na dostupnost hrane, kao i njenu cjenovnu pristupačnost.

Širenje štetnika i bolesti

Zbog klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti, kao što su trgovina i putovanja, biljke su izložene velikom pritisku. Širenje štetnika i bolesti bilja može imati razorne gospodarske i ekološke posljedice. U Hrvatskoj svake godine pronalazimo nove, strane vrste kukaca, uzročnika biljnih bolesti ili štetnih biljaka. Te strane vrste mogu uzrokovati velike gubitke u domaćoj poljoprivredi, šumarstvu i okolišu. Međutim, mnogi europski i hrvatski građani još uvijek nisu dovoljno osviješteni o tome zašto je zdravlje bilja važno. Cilj kampanje #PlantHealth4Life jest podići kolektivnu svijest o rizicima za zdravlje bilja i o ulozi koju svatko od nas treba imati u zaštiti bilja.

Koliko često na putovanjima vidite prekrasne biljke i neodoljive rascvjetane grane koje poželite u vlastitom vrtu ili na balkonu? Mnogi će zaista i pokušati doma donijeti biljku koju žele posaditi ne znajući da takvim postupcima ugrožavaju zdravlje biljaka, a u konačnici i ljudi. Jako često se s egzotičnim biljkama mogu donijeti štetni organizmi. Oni nisu uobičajeni za postojeći eko-sustav i koji mogu napraviti značajne štete na drugim biljnim ili životinjskim vrstama. 

Biljna putovnica

Hrvatska se danas bori s azijskom strizibubom, zlatnom žuticom vinove loze, trnovitim štitastim moljcem, pajasenom, octenom mušicom ploda, palminom pipom, hrastovom mrežastom stjenicom i drugim štetnim organizmima, koji su u našu zemlju uspjeli ući i u njoj se više ili manje proširiti. Zato je ova kampanja važna i zato apeliramo na aktivnu ulogu svih građana u savjesnom postupanju u kontekstu putovanja i potencijalnog prijenosa biljaka i organizama, izjavio je povodom predstavljanja kampanje Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice HAPIH-a.

Poruke ove kampanje važne su i trebale bi doći do svih koji vole putovati izvan granica Lijepe naše. Također i do svih koji se vole baviti uzgojem bilja. Važno je educirati i djecu i mlade koji danas u ranim godinama otkrivaju ljepote vrtlarstva. Sve veća pojava malih urbanih vrtova također upozorava na važnost edukacije i prevencije kako bi se spriječilo širenje potencijalno štetnih organizama.

Apelirala bih na sve da u svom vrtu sade zdravi materijal. Svi volimo egzotične biljke koje lijepo izgledaju. One ne mogu predstavljati rizik jer se često nabavljaju od dobavljača koji ne uzgajaju bilje sukladno fitosanitarnim zahtjevima. Kad nabavljamo bilje iz trećih zemalja važno je da ima odgovarajuću dokumentaciju, fitosanitarni certifikat. On jamči da je bilje uzgojeno prema standardima Europske unije, kazala je Marijana Kelava, voditeljica Odjela za biljno zdravstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Zato je važno biljke i sjeme kupovati u ovlaštenim trgovinama koje za svaku biljku imaju biljnu putovnicu. Ona pokazuje zdravstvenu ispravnost biljaka.

Aktivnosti svakog pojedinog Europljanina ključne su za održavanje zdravlja bilja. Posjetite internetsku stranicu www.efsa.europa.eu/plh4l #PlantHealth4Life i otkrijte kako možete zaštititi zdravlje bilja.

Krunoslav Karalić i Marijana Kelava
Na predstavljanju kampanje #PLantHealth4Life posjetitelji su mogli iskusiti i naučiti složiti svoj mali biljni terarij, ekosustav koji poštuje biljnu raznolikost i ispravnost jer biljke su najljepši ukras našim domovima i znatno utječu na kvalitetu našeg života. 

Izvor: HAPIH

Prethodni članakZahtjevi smokve prema staništu
Sljedeći članakAktualni status Afričke svinjske kuge
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.