Radionica Kako uspješno izvješćivati o klimatskim promjenama u agraru, Društva agrarnih novinara Hrvatske, održana 14. lipnja na pitoresknom imanju Stipino u Čemincu, okupila je kolegice i kolege agrarne novinare koji pišu, snimaju i objavljuju članke i emisije o poljoprivredi.
Na početku je okupljene pozdravio predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH), Vedran Stapić. Istaknuo je da je DANH strukovna udruga kojoj je cilj promicanje domaće poljoprivrede i života na selu putem objava u raznim medijima koji prate poljoprivrednu proizvodnju i sve što ima doticaja s domaćim agrarom. Jedna od ljepših strana svakog udruživanja je i okupljanje radi istih interesa. U ovom slučaju je interes pravilno izvješćivanje o vremenskim neprilikama.
Radionice aktualne tematike: Najčešće greške u komuniciranju vremenskih neprilika i Što će klimatske promjene donijeti našem agraru? vodila je Petra Sviličić mag. phys. geophys., voditeljica Odjela za agrometeorološka istraživanja službe za agrometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Na početku radionice, Sviličić je istaknula da se u izvješćivanju o vremenskim neprilikama često piše bez dovoljno pozadinskog znanja o meteorologiji, ali i bez traženja pouzdanih informacija, pa se ne prenose dovoljno točno informacije ili su one neprovjerene, što često rezultira senzacionalističkim vijestima o vremenskim pojavama. Potrebno je razmišljati o strategijama komunikacije o klimi i meteorološkim pojavama. U drugom dijelu radionice se raspravljalo o tome što će klimatske promjene donijeti našem agraru.
Suša najviše utječe na agrar
Porast globalne temperature uzrokuje veću količinu energije u atmosferi i posljedično pojavu više vremenskih nepogoda. Posljednjih 15-ak godina odstupanje od prosječnih temperatura je u porastu od 1,5 °C, što dovodi do promjene vremenskih obrazaca. Na agrar najviše utječe suša. Sve češći su intenzivni toplinski valovi – puno uzastopnih dana s temperaturama višim od 35 °C. Procesi su intenzivniji i više je energije u atmosferi, pa su posljedice toga i razorne oluje. S druge strane, sve su češće blage zime.
Posljedice su zahtjevnija zaštita kultura od novih bolesti i štetnika, promjene u vegetacijskom razdoblju i fenofazama, kao i pomaknuti rokovi agrotehničkih zahvata, nemogućnost uzgoja bez navodnjavanja, a i temperatura tla je također viša – zatopljenje i u zraku i u tlu. Sve to utječe na zriobu i smanjenje prinosa, stoga je struktura proizvodnje i izbor kultura upitna u budućnosti.
Od mjera prilagodbe, moguće je uvođenje novih sorti i novih agrotehničkih mjera i pametna poljoprivreda kroz inovacije. Zaključna poruka je da prilagodljivi uspijevaju!
Foto Maja Celing Celić, Agroklub
