Dok potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro prima delegacije iz sektora ribarstva i akvakulture, te drvno-prerađivačke industrije, ratari strpljivo čekaju na red za sastanak s ministrom kako bi mu izložili teško stanje u kojem su se našli poljoprivrednici koji proizvode ratarske kulture. No, i njihovo strpljenje nije beskonačno, stoga je Odbor za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore uputio novi dopis u Ministarstvo.
U dopisu kojeg potpisuju predsjednik Odbora Petar Pranjić, te Matija Brlošić, član upravnog odbora i Antun Vrakić, član predsjedništva HPK regija Istočna Hrvatska, obraćaju se u ime Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Traže sastanak s ministrom. Kako kažu u dopisu, stvara se dojam u javnosti kako i Komora i Ministarstvo rade samo u interesu krupnog kapitala.
Ratarska proizvodnja je u zadnje dvije godine najugroženija od svih sektora
U razgovoru za Gospodarski list, predsjednik Odbora, Petar Pranjić istaknuo je kako je Odbor za ratarstvo prvi zatražio sastanak, najaktivniji je od svih odbora. Očito su za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prioritetniji neki drugi sektori.
–Iako su ratari najbrojnija skupina poljoprivrednih proizvođača, najviše je oranica pod ratarskim kulturama, ali mi u ratarstvu nemamo niti ptičju gripu, niti afričku svinjsku kugu. Ne daj Bože da se pojavi neki rak kukuruza ili ebola pšenice, izgleda da bi jedino tada dobili pozornost resornog ministarstva. Zaista nema smisla da se mora pojaviti 100 traktora na prometnicama da bi netko počeo razgovarati s nama.
–Odbor za ratarstvo izravno komunicira s poljoprivrednicima. Oni od nas traže odgovore u kojem će smjeru Ministarstvo nastupati u novom mandatu po pitanju ratarske proizvodnje. Ona je unatrag dvije godine najugroženija od svih sektora. Ministarstvo je pomagalo svim sektorima kada su imali probleme i poremećaje na tržištu, bili su prepoznati i potpomognuti. Naše je glavno pitanje zašto se izbjegavaju legitimni predstavnici malih i srednjih poljoprivrednika?
–U RH imamo oko 850 tisuća hektara obradivog zemljišta pri čemu obiteljska poljoprivredna gospodarstva obrađuju više od 650 tisuća hektara. Sama regija Istočna Hrvatska obrađuje oko 550 tisuća hektara i proizvodi više od 70% ukupne hrane u RH. Najviše je ugrožena i trpi štete od postojećeg stanja, naglasio je Pranjić.
Brojne teme muče ratare
Teme koje muče ratare i o kojima bi htjeli razgovarati s ministrom Dabrom su otkup žitarica; donošenje pravilnika – kodeksa otkupa (izmjena Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica NN 101/2022); usklađivanje otkupne cijene s cijenama na burzama EU; određivanje regulatornog tijela koje će nadzirati otkupljivače, ali i licenciranog neovisnog laboratorija za analizu pšenice i drugih roba; financiranje malih skladišta i malih preradbenih kapaciteta za žitarice.
Ratari su nezadovoljni Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i nekim mjerama ruralnog razvoja, poticajima i ograničenjima. Jedna od najvažnijih tema je i zaštita od elementarnih nepogoda, prije svega protugradna obrana i osnivanje kriznog fonda. Ako budu dovoljno strpljivi, tko zna, možda ratari i ugledaju ministra do neke nove žetve i sjetve…