Kontejneri dolaze, bez obzira na proizvođača, u standardnim dimenzijama. Širina im je 2.44 m, dok se po dužini proizvode od 10, 20, 30 i 40 stopa, odnosno 2.99, 6.06, 9.13 i 12.1 m. Brodski kontejneri proizvode se samo u dužini od 10 i 40 stopa, širine koja varira od 2.08 m do 2.35 m. Najniži su visoki 1.95 m, dok je povišena verzija visoka 2.70 m, što je više nego dovoljno za poljoprivredno spremište.
S tlom povezan sklop
Zakon o gradnji definira građevinu kao „građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda s ili bez instalacija…“. Proizvođači kontejnera u svrhu skladištenja, uredske namjene ili sanitarnih kontejnera zahtijevaju temelje za postavu kontejnera. Ponekad su ti temelji zaista minimalni, ali ipak su temelji, čime kontejner i zbog svoje namjene i povezanosti s tlom postaje građevina. Svojstvo kontejnera da ga se može uzeti i donijeti ili odnijeti ne utječe na taj status – on je time montažna građevina, a montaža je samo način građenja.
Zbog toga što se postavljanjem kontejnera gradi građevina, za njega je potrebna građevinska dozvola. Projektna dokumentacija koja je za nju potrebna je u tom slučaju minimalna: nakon ishođenih posebnih uvjeta, potreban je geodetski snimak, utvrđene međe čestica te arhitektonski i građevinski projekt – projekt konstrukcije. Sama funkcija kontejnera kao skladišnog prostora ne mijenja zahtjeve u smislu ishođenja građevinske dozvole.
Kako bi točno saznali uvjete za smještaj i izgradnju ovakvih građevina, potrebno je dogovoriti sastanak s arhitektom koji će provjeriti uvjete gradnje na određenoj poljoprivrednoj čestici. Ovisno o lokaciji čestice, uvjeti smještaja ovakvih građevina se jako razlikuju te se uglavnom oslanjaju na tradicionalni način korištenja poljoprivrednog zemljišta na određenom području. Npr. spremišta se na području Prostornog plana uređenja Grada Zaprešića mogu graditi ako voćnjak ima najmanje 2000 m2, dok je za vinograd dovoljno i 1000 m2, a čestica mora imati pristup s prometne površine.
Na području Prostornog plana uređenja Grada Zaboka će se spremišta voća moći graditi na česticama već od 600 m2, no građevine moraju imati kosi krov nagiba između 25° i 45° te biti pokrivene crijepom. S druge strane, na području Prostornog plana uređenja Grada Zadra, uvjet za poljoprivredna spremišta jest za su udaljena više od 1000 m od obalne crte i da je minimalna površina čestice 2000 m2, a maksimalna površina građevine 20 m2.
Zbog čestog zlorabljenja mogućnosti gradnje spremišta od lako dobavljivih i dopremljivih stambeno uređenih kontejnera na poljoprivrednim površinama, sve je više općina i gradova koje vrše pojačan nadzor nad izgradnjom ovakvih građevina na poljoprivrednim površinama pa se svakako raspitajte kod nadležnih tijela javne uprave koji su uvjeti i gradnje i korištenja ovakvih građevina prije ugovaranja kupnje i dostave.
Izvor: Gospodarski kalendar
