Sredinom travnja, nakon povoljne znanstvene procjene Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europska komisija je odobrila tri genetički modificirana hibrida kukuruza za hranu i stočnu hranu – za koje se tvrdi da su jednako sigurni kao i konvencionalni hibridi.

Ovi hibridi kukuruza prošli su sveobuhvatan i strog postupak procjene, koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša. Odluke Komisije dopuštaju uvoz ovog genetički modificiranog kukuruza samo za upotrebu u hrani i stočnoj hrani, ali ne i za uzgoj u EU. Odobrenja vrijede 10 godina, a svaki proizvod proizveden od ovog genetički modificiranog kukuruza podliježe strogim pravilima EU o označavanju i sljedivosti. Komisija je imala zakonsku obvezu odlučiti o tim odobrenjima nakon što države članice nisu postigle kvalificiranu većinu ni za, ni protiv odobrenja.

OGLAS

Europska komisija prati kontinuirani napredak u modernoj biotehnologiji kako bi razmotrila kako EU može imati koristi od inovacija u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru uz zadržavanje visokih sigurnosnih standarda. U posljednjem desetljeću razvijen je niz novih tehnika na temelju napretka u biotehnologiji. Vijeće je u studenome 2019. od Europske komisije zatražilo da dostavi studiju o novim genomskim tehnikama. Studija je objavljena 29. travnja 2021.

Vijeće je također zatražilo od Komisije da, prema potrebi s obzirom na rezultate studije, podnese prijedlog ili na drugi način obavijesti Vijeće o drugim mjerama koje su potrebne kao nastavak studije. Na temelju rezultata studije Komisija je pokrenula mjere politike za biljke proizvedene ciljanom mutagenezom i cisgenezom, koje će uključivati procjenu učinka, uključujući javno savjetovanje. Cilj je inicijative odgovarajući regulatorni nadzor predmetnih biljnih proizvoda, osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša te omogućivanje inovacija i doprinosa sigurnih novih genomskih tehnika ciljevima europskog zelenog plana i strategije „od polja do stola”.

Izvor: food.ec.europa.eu/

Prethodni članakKad su ratari zadovoljni s proizvodnjom kukuruza?
Sljedeći članakSoja – profitabilna kultura u izazovnim uvjetima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.