Sve učestaliji ekstremni vremenski uvjeti, poput orkanskih udara vjetra i razorne tuče, više nisu iznimka nego pravilo. Za vlasnike OPG-ova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koji ulažu u zaštićene prostore poput plastenika, ovo je već treća ogromna šteta od vremenskih nepogoda u zadnje dvije godine.
Zagreb i njegovu okolicu 26. i 27. ožujka zahvatilo je snažno olujno nevrijeme praćeno udarima vjetra koji su, prema procjenama, prelazili i 120 kilometara na sat. Posljedice su posebno teško pogodile obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ove), gdje su nastale značajne materijalne štete.
Među najpogođenijima je OPG Novak, čiji su plastenici pretrpjeli velika oštećenja. Prema njihovim procjenama, šteta iznosi najmanje 50.000 eura, a uz to su dodatno stradale i poljoprivredne kulture. Ovakav udarac predstavlja ozbiljan financijski izazov za gospodarstvo koje ovisi o kontinuiranoj proizvodnji i stabilnim uvjetima. Jak vjetar rušio je i oštećivao plastenike, čupao konstrukcije te uništavao nasade, ostavljajući za sobom prizore koji svjedoče o razornoj snazi vremenskih nepogoda. Za mnoge proizvođače ovo znači ne samo gubitak trenutnog uroda, već i dugotrajniji prekid proizvodnje.
Osjećamo se nevažni
Orkanski vjetar u svega nekoliko minuta uništio nam je plastenike i cjelokupnu proizvodnju povrća. Naš OPG opskrbljuje 31 zagrebačku osnovnu školu zdravim obrocima, što je sada izravno dovedeno u pitanje. Osjećamo se nevažni i zaboravljeni u usporedbi s poljoprivrednicima iz drugih regija, iako smo pretrpjeli jednako razorne udare vjetra, kritizirala je sustav dodjele odšteta Mateja Novak i upozorila da su nakon višestrukih uzastopnih šteta “na koljenima” pa je bez konkretne pomoći države upitna daljnja proizvodnja jer ne mogu više sami sanirati goleme gubitke.
Zbog velikih razmjera šteta u plastenicima prošlog tjedna, na području grada Zagreba i okolice, Hrvatska poljoprivredna komora traži nadoknadu šteta poljoprivrednicima kako bi nastavili sa proizvodnjom. Brojni plastenici na području grada Zagreba i okolice imali su ogromne štete. Među ključnim je da se što prije pokrene Krizni fond za poljoprivredu, koji HPK predlaže već nekoliko godina, a iz kojeg bi se financirali poljoprivrednici kada se nađu u kriznim situacijama, poput ove koja je zadesila poljoprivrednike u gradu Zagrebu. Isto tako potrebno je omogućiti lakše osiguravanje i jednostavniji postupci za osiguranje jer sadašnji model osiguranja očito nije dobar, dapače osiguravajuće kuće izbjegavaju isti, priopćeno je iz HPK.
Najveći problem je to što u Zagrebu, za razliku od manjih JLRS, nije jednostavno proglasiti elementarnu nepogodu. Naime, ona je uvjetovana vrijednošću ukupne izravne štete od najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu i pod uvjetom da je urod umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave i/ili uvjetom da je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto.
Grad Zagreb, prema planu proračuna za 2026., na raspolaganju ima 3.077.158.730 eura, od čega je za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i lov planirano 6.363.000 eura, a samo za poljoprivredu približno 1,5 milijuna eura, što je manje od 0,05% ukupnog proračuna. S obzirom na to da Grad Zagreb prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava iz 2025. godine ima upisano 6.413 poljoprivrednih proizvođača, bilo bi preporučljivo povećati proračun te napraviti program s ciljem obnove njihovog potencijala nakon nastalih šteta, kažu u HPK, jer je prosjek ostalih županija u RH između 1-3% izvornog proračuna.
Trenutna proizvodnja povrća pokriva svega 50 posto vlastitih potreba, što Hrvatsku čini izrazito ovisnom o uvozu. Jedan od najučinkovitijih načina za povećanje proizvodnje jest poticanje kontrolirane proizvodnje u plastenicima i staklenicima, zbog čega je od iznimne važnosti da se poljoprivrednicima posebno malima olakša investiranje i osiguranje u slučaju elementarnih nepogoda, te da im se neodgodivo pomogne kako bi ponovno pokrenuli proizvodnju.
HPK poziva sve građane da kupuju poljoprivredne proizvode direktno od malih OPG-ova, vaših susjeda jer na taj način pomažemo njihovom opstanku, hrvatskoj samodostatnosti te ukupnoj gospodarskoj slici RH.
Mijenjat će se i Strateški plan
Ministarstvo poljoprivrede upoznato je s razmjerima štete. Predstavnici Ministarstva primili su predstavnike poljoprivrednika, Sunčanu Pešak iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, Marinu Galović predsjednicu Udruge povrćara Grada Zagreba, te Mateju Novak s OPG Novak. Cilj sastanka je pronaći konkretna rješenja za sanaciju štete, ali i definirati mjere koje bi u budućnosti smanjile rizik od ovakvih situacija.
Sljedeći zaključci su doneseni nakon konstruktivne rasprave.Kao prvo, grad Zagreb mora izaći na teren s povjerenstvom za procjenu štete od elementarne nepogode.To se grad obavezao da će učiniti. Oni su raspisali javni poziv za mjeru De minimis,ali mi smo im sugerirali da ipak idu po ABeR-u,(eng. Agricultural Block Exemption Regulation-Uredba o skupnom izuzeću u sektoru poljoprivrede) kao što smo već u natrag dvije godine sugerirali Gradu Zagrebu da upotrijebe taj mehanizam potpore.Dakle, nakon izlaska povjerenstva i procene štete ciljano za sektor povrća,koja mora biti na razini pada prinosa 30% u posljednjih tri godine,upravo u tom sektoru ciljano, proglašenje ide elementarne nepogode.
Nakon toga svi oni koji imaju štetu, na taj način su verificirani od strane gradada se jave na natječaj za obnovu poljoprivrednih potencijala 73.02. Mi ćemo promptno nakon proglašenja elementarne nepogode u tom sektoruobjaviti natječaj za obnovu poljoprivrednih potencijala mjera 73.02.A također mi idemo u izmjene Strateškog plana po uzoru na mjeru 23,definiramo posebnu intervenciju u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike,gdje neće biti izostavljeni i veliki gradovi i bit će poseban fokus na njih.
Definiraju se kriteriji za potporu temeljem registra štete, elementarne nepogode, zato je ovaj prvi korak izlaska poverenstva vrlo važan. U okviru te potpore mi možemo na dodijeljena sredstva putem te intervencije još dodijeliti i našu nacionalnu potporu. Ministarstvo je ponudilo da osnažimo poverenstvo kao potporu našim djelatnicima odnosno Savjetodavne službe.Također u tom dijelu ćemo im dostaviti i raspoložive podatke Agencije za plaćanje vezano za proizvodne površine po sektorima u okviru grada Zagreba. To je bio posljedni zaključak, naveo je Majdak.
Na potezu je Grad Zagreb
Pomoćnica pročelnika za poljoprivredu Grada Zagreba Vlasta Ranogajec istaknula je koje su mogućnosti da poljoprivrednici dobiju sredstva za sanaciju šteta. Na internetskoj stranici Grada Zagreba poljoprivredici će na aplikativnom rješenju moći prijaviti štetu.
Nakon toga će stručnjaci iz moga sektora izaći na teren i napraviti prvu preliminarnu procjenu šteta da vidimo možemo li doći do tog iznosa od 13 hektara koliko je minimalno za proglašenje elementarne nepogode. U drugom slučaju ćemo morati ići na drugu vrstu programa, po Uredbi o izuzetim potporama, kako bismo u suradnji s ministarstvom napravili novi program i kako bi poljoprivrednici bili sufinancirani, kazala je Ranogajec.
Ako se ne postigne dogovor i ne pronađe trajno rješenje, zagrebački poljoprivrednici najavljuju prosvjed za 1. svibnja na koji će pozvati povrćare iz cijele zemlje.
Ovo nevrijeme još jednom je ukazalo na ranjivost poljoprivredne proizvodnje na ekstremne vremenske uvjete. Za pogođene OPG-ove, nadolazeći dani bit će ključni – kako za oporavak, tako i za definiranje daljnjih koraka koji će omogućiti nastavak proizvodnje u sve nepredvidivijim vremenskim uvjetima.
Rizici koji vrebaju: olujni vjetar
Proizvodnja u plastenicima specifična je jer se šteta ne događa samo na usjevu (povrće, jagode, cvijeće), već i na samoj konstrukciji i pokrovu (folija ili polikarbonat).
Većina osiguravatelja oluju definira kao vjetar brzine iznad 17,2 m/s (62 km/h) ili vjetar koji u okruženju lomi stabla i ruši krovove. Ako vjetar nije dosegao tu brzinu prema podacima DHMZ-a, šteta se često ne priznaje. Kroz EU fondove i Intervenciju 76.01. (Osiguranje poljoprivredne proizvodnje), poljoprivrednici plaćaju samo dio cijene.
- Povrat: Država (putem APPRRR-a) vraća do 70% iznosa plaćene premije.
- Limit: Maksimalni iznos potpore je 75.000 € po korisniku godišnje.
- Uvjet: Intenzitet štete mora biti veći od 20% prosječne godišnje proizvodnje da bi se aktivirala isplata (kod šteta na urodu).
Što učiniti nakon ugovaranja i u slučaju štete?
1. Kako do povrata 70% troškova premije?
Nakon što potpišete policu s osiguravateljem:
- Platite cijeli iznos premije (neke kuće nude opciju da platite samo svoj dio od 30%, a ostatak potražuju direktno od Agencije, no provjerite tu opciju u ugovoru).
- Prijavite se na natječaj za Intervenciju 76.01. putem sustava AGRONET.
- Priložite potvrdu o plaćanju i presliku police. Agencija donosi odluku i vrši povrat novca na vaš račun.
Ako se dogodi oluja ili tuča:
- Odmah (unutar 24-48 sati) obavijestite osiguravatelja telefonom ili e-mailom.
- Ne dirajte ništa: Dok procjenitelj ne izađe na teren, nemojte popravljati štetu (osim onoga što je nužno da se spriječi daljnje propadanje usjeva).
- Fotografirajte sve: Snimite štetu iz više kutova, kao i komade tuče pored predmeta radi usporedbe veličine.
- DHMZ potvrda: Osiguravatelj će sam provjeriti brzinu vjetra, ali dobro je imati informaciju o najbližoj meteorološkoj postaji.
Iako se premija od tisuću eura čini kao velik trošak, uz povrat od 70% taj iznos pada na prihvatljivih 300 eura – što je zanemariva cijena za miran san dok vani bjesni nevrijeme. No, preporuka je da se uvjeti u polici osiguranja dobro prouče, jer osiguravateljske kuće sebe žele zaštititi od prekomjernog rizika, pa su često njihovi uvjeti nepovoljni za poljoprivrednike.
