Na okućnici koja je u blizini šume rastu mi divlje kupine i trubasti jasmin, koje teško suzbijam. Molim za sredstvo i način primjene za suzbijanje tih drvenastih korova. Posadio bih običnu kupinu. Zanima me hoće li i obična kupina davati puno plodova?

ODGOVOR

Divlja kupina (Rubus fruticosus) (višegodišnji grm) i trubasti jasmin (Campsis radicans) (listopadna drvenasta penjačica) mogu biti poželjne višegodišnje biljne vrste uz okućnice ako se rezidbom pravilno održavaju. Ali, u ovom slučaju pretplatnik traži sredstvo kojim bi suzbijao ove drvenaste korove na okućnici. U Fitosanitarnom Informacijskom Sustavu (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede radi suzbijanja divlje kupine i trubastog jasmina u našoj zemlji nema registriranih herbicida.

Međutim, mogu se koristiti neselektivna herbicidna sredstva kojima je dopuštenjem za primjenu moguće suzbijati šume, grmlje i žbunje. To su djelatne tvari glifosat, pelargonska kiselina i pikloram. Pritom je moguće za amatersku primjenu u poljoprivrednim ljekarnama nabaviti mala pakiranja glifosata (Glyphogan SL) i pelargonske kiseline (Beloukha Garden EC) (bez iskaznice o položenom ispitu održive uporabe pesticida). Djelatna tvar glifosat je sistemični herbicid koji primjenom u više navrata suzbija višegodišnje i napasne korova (aplikacija pripravka Glyphogan 4 % uz dodavanje 5 %  otopine UREA-e).

Djelatna tvar pelargonska kiselina (u pripravku Beloukha Garden EC) pokazuje samo kontaktni učinak, ali ne suzbija višegodišnje korove u korijenu. Jedini registrirani sistemičan herbicid – arboricid za suzbijanje trajnih korova s dubokim korijenom (drvenasti korovi, šiblje) u našoj zemlji je Tordon SL (pikloram). Registriran je samo za profesionalnu primjenu (kupnja samo uz iskaznicu o održivoj uporabi pesticida). Naglašeno je fitocidan i perzistentan (12-18 mjeseci) (na tretiranim površinama zabranjeno je 12 mjeseci uzgajati i nadosađivati biljke).

Ako uz okućnicu raste divlja kupina, očekujemo da na istom terenu uspijeva i obična ili “uzgojena” kupina. Novije sorte kupina bez bodlji daju i veće prinose plodova od divlje kupine. One traže uzgoj uz oslonac te redovite mjere njege (rezidba, gnojidba, zaštita od bolesti i štetnika). Za razliku od divlje kupine, plemenite sorte su osjetljive na neke neželjene organizme. Na području središnje Hrvatske često se javljaju kupinova grinja (Acalitus). Zatim različiti uzročnici prijevremena sušenja i propadanja izdanaka (npr. Didymdella, Septocyta); žuta hrđa (Kuehneola) te siva plijesan ili trulež plodova kupina (Botrytis).

Prethodni članakLičanka u pripremi
Sljedeći članakKako pripremiti ovce za šišanje?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.