– 60 ml ulja
– 8 dag šećera
– 3 jaja
– 30 dag brašna
– 1 žlicica praška za pecivo
– prstohvat soli
– 1 žlicica cimeta
– 45 dag naribane mrkve
– 20 dag mljevenih oraha
– 2 žlicice vanilin šećera
– 10 dag nasjeckanog ananasa

Krema
– 10 dag maslaca
– 25 dag kremastog sira
– 20 dag kokosa
– 1 žličica vanilije
– šećer u prahu

Zagrijte pećnicu na 175 ºC. Pomiješajte ulje, šećer i jaja te dodajte brašnu, prašku za pecivo, soli i cimetu koje ste prethodno pomiješali u zdjeli. Na kraju dodajte i mrkvu, orah, vanilin šećer i ananas te sve dobro izradite. Stavite na lim i pecite 35-40 minuta. Ostavite da se ohladi, pa po sredini prerežite. Za kremu izradite maslac sa sirom dok ne dobijete homogenu smjesu. Dodajte žlicu vanilije, kokos i šećer u prahu (po želji) te miješajte dok se svi sastojci ne spoje. Smjesu nanesite na biskvit i preklopite. Na vrh isto tako nanesite smjesu, te kolač stavite u frižider da se dobro ohladi!

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPjenasta rolada od marelica
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.