Biskvit (mjera je šalica od jogurta – 180 ml):

✦2 jaja

✦1 šalica šećera – 180 g

✦1 vanilin šećer

✦1 šalica mlijeka – 180 ml

✦1 šalica ulja – 180 ml

✦2 šalice oštrog brašna – 260 g

✦½ praška za pecivo

Priprema:

Jaja pjenasto umutiti sa šećerom i vanilin šećerom, dodati šalicu mlijeka, ulje i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Sve sjediniti mikserom u glatku smjesu.

Polovicu tijesta staviti u namašten ili papirom za pečenje obložen kalup dimenzije 25 x 18 cm. Peći u zagrijanoj pećnici oko 15 minuta na 180 °C.

Nadjev:

✦500 g svježeg kravljeg sira

✦3 jaja

✦100 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦1 kiselo vrhnje – 180 g

✦ribana korica od 1 limuna

✦1 žlica oštrog brašna

Priprema:

Sve sastojke za nadjev izmiješati.

Izvaditi polupečeno tijesto iz pećnice.

Prekriti nadjevom i odmah pažljivo preliti drugim dijelom tijesta, ne razvlačeći žlicom kako se nadjev i tijesto ne bi pomiješali. Peći još 30 – 35 minuta. Kolač posuti šećerom u prahu i rezati dok je još topao.

Recept iz knjige Najbolji kolači za najbolju kuharicu

Prethodni članakUzgajivači traže gospodarsko vrednovanje izvornih pasmina, ali i krške pašnjake samo za njihov uzgoj!
Sljedeći članakKinder bueno bez pečenja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.