50 g maslaca
50 ml ulja
200 g pšeničnog griza
400 ml vode
300 g šećera
1 vanilin šećer
10 g cimeta

Čokoladna glazura:
100 g čokolade
30 g maslaca
50 ml mlijeka

U jednu posudu staviti vodu, šećer, vanilin šećer i cimet. Staviti na laganu vatru i kad počne kipjeti ostaviti 5 minuta pa skloniti s vatre. U drugu posudu staviti maslac i ulje, pa na laganu vatru, a kada se sve istopi i ugrije, staviti griz, dobro miješati dok griz ne dobije žućkastu boju, i paziti da ne zagori. Zatim dodati smjesu iz prve posude, dobro promiješati da se sjedini i kuhati sve zajedno na laganoj vatri još 2-3 minute. Izliti u manji lim za pečenje, prethodno premazan maslacem ili uljem, pa kada se smjesa ohladi, staviti čokoladnu glazuru.
Za čokoladnu glazuru:U manju posudu dodati smjesu za glazuru, te sve zajedno rastopiti. Kada se glazura ohladi, preliti preko kolača i ostaviti kolač da se dobro ohladi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakTangerine
Sljedeći članakDvostruki užitak
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.