Hokaido pita

228

Tijesto:
– 20 dag maslaca
– 10 dag jogurta
– 1 jaje
– 1 prašak za pecivo
– 1 vanilin šećer
– 40 dag glatkog brašna

Nadjev:
– 30 dag pirea od bundeve (muškatna ili hokaido)
– 10 dag kiselog vrhnja
– šalica smeđeg šećera
– ½ žličice cimeta
– ½ žličice đumbira u prahu
– 1 jaje

Priprema tijesta: Od navedenih sastojaka zamijesiti tijesto. Po potrebi dodati još brašna ako se tijesto lijepi. Omotati plastičnom folijom i ostaviti da odstoji dva sata u hladnjaku. Razvaljati pola tijesta na tanko pa njime obložiti namašten i pobrašnjen okrugli kalup za pitu. Tijesto izbockati vilicom kako mjehurići zraka ne bi podizali tijesto.

Priprema nadjeva: Oko 40 dag očišćene bundeve narezati na kockice. Staviti kuhati u malo vode oko 30 – 40 minuta. Ocijediti pa štapnim mikserom izraditi u glatki pire. Izvagati 30 dag i pomiješati s ostalim sastojcima za nadjev. Izliti u kalup preko tijesta. Ostatak tijesta razvaljati, narezati na trakice i posložiti kao mrežu preko tijesta. Peći u pećnici na 180°C oko 30 – 40 minuta, dok lagano ne poprimi boju. Kad se ohladi posuti šećerom u prahu.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakČokoladni užitak
Sljedeći članakNajbolji ovogodišnji hrvatski orači
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.