Beze:
10 bjelanjaka
18 dag šećera
½ žlice octa

Tijesto:
3 žumanjka
2 jaja
6 dag šećera
2 vanilin šećera
6 dag oštrog brašna

Preljev:
fina marmelada od višanja

Krema:
½ l vrhnja za šlag
2 šlagfiksa

Priprema bezea: Od bjelanjaka napraviti snijeg. Postupno dodavati šećer i ocat. U četvrtastom kalupu slastičarskom vrećicom istiskivati smjesu po dužini kako bi se dobile pruge. Između pruga dodati tijesto.

Priprema tijesta: Žumanjke i jaja umutiti sa šećerom, pa dodati brašno. Smjesu izliti između pruga od bjelanjaka i peći na 160 °C oko 30 minuta. Ohladiti i prerezati na pola.

Priprema preljeva: Polovicu biskvita premazati marmeladom.

Priprema preljeva: Vrhnje sa šlagfiksom istući u čvrst šlag. Premazati po marmeladi pa poklopiti drugim dijelom biskvita. Kolač rezati na tanke šnite.

Savjet: Ako nemate slastičarsku vrećicu, možete koristiti običnu vrećicu za zamrzavanje.

Recept iz knjige Moji najbolji kolači 2

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRoščići
Sljedeći članakSladoled kolač
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.