Tijesto
– 8 žumanjaka
– 25 dag šećera
– 10 dag čokolade
– 1 prašak za pecivo
– 2 žlice brašna
– 25 dag oraha
– snijeg od 8 bjelanjaka
– 2 veće mljevene naranče
Krema
– 2 žumanjka
– 7 dag čokolade
– 7 dag šećera u prahu
– 7 dag maslaca
– malo ruma
Glazura
– 4 dl mlijeka
– 15 dag šećera
– 1 vanilin šećer
– 3 žlice brašna
– 25 dag maslaca

Pjenasto umutite žumanjke sa šećerom, dodajte rastopljenu čokoladu, sitno mljevene naranče, brašno pomiješano s praškom za pecivo i mljevenim orasima. Na kraju lagano umiješajte snijeg od bjelanjaka. Ispecite biskvit i kada se ohladi premažite kremom. Za kremu skuhajte žumanjke, čokoladu i rum na pari i u ohla đeno dodajte maslac izra đen sa šećerom. Glazuru ćete dobiti tako da brašno i obje vrste šećera umutite s malo mlijeka i ukuhate u ostalo mlijeko. Ohladite i dodajte pjenasto izrađ en maslac. Gotove kocke ukrasite komadićima oraha.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKikiriki kolač
Sljedeći članakRuska Paška s voćem i medom
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.