width=– 50 dag krem sira, npr. Ricotta
– 15 dag šećera u prahu
– 1 žlicica prirodni ekstrakt vanilije
– 2 žumanjka
– 1,5 dl kiselog vrhnja
– 10 dag grožđ ica
– 25 dag miješanog kandiranog voća
– svježe voće po želji i med

Žumanjke, vaniliju i šećer kuhajte uz miješanje na pari sve dok smjesa ne izblijedi i postane gusta. Pazite da vam voda ne kipi. Maknite zdjelu s pare i nastavite još nekoliko minuta miješati dok se smjesa ohladi. Zatim joj postupno dodajte krem-sir i kiselo vrhnje. Na kraju dodajte i kandirano voće. Smjesu istresite u cjedilo obloženo gazom i ostavite da se cijedi, zatim je prekrijte tanjurom i pritisnite čvrstim predmetom. Ostavite preko noći da se ohladi i iscijedi. Kako biste oblikovali sir, smjesu čvrsto utisnite u kalup obložen gazom. (U pravilu se ovaj desert radi u visokim, šupljikavim kalupima, ali umjesto toga pašku možete pripremiti i u novoj i opranoj tegli). Ostavite smjesu u tegli da se po njoj oblikuje, stavite je sat, dva u frižider da se ohladi. Nakon toga kalup prekrijte tanjurićem i okrenite ga. Podignite kalup, a gazu jednostavno uklonite. Pašku možete ukrasiti medom i svježim voćem po želji.

Prethodni članakKocke od naranče i oraha
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.