Podloga (za 6 čaša):
✦ 150 g petit keksa
✦ 1 žlica ruma
✦ 80 g margarina

Priprema: Samljeti kekse i dodati im rum i otopljeni margarin. Dobro pomiješati i dobivenu smjesu podijeliti u staklenke ili čaše te žličicom utisnuti i zagladiti. Staviti u hladnjak.

Krema:
✦ 400 g krem sira
✦ 100 g šećera u prahu
✦ 1 žličica arome vanilije
✦ 150 g grčkog jogurta
✦ 2 žlice soka limuna
✦ ribana korica limuna

Priprema: Izmiksati krem sir sa šećerom u prahu i aromom vanilije, dodati grčki jogurt, sok i koricu limuna i sve zajedno izmiksati. Rasporediti kremu na podlogu od keksa, malo poravnati žličicom i vratiti u hladnjak.

Krema od Lino lade:
✦ 400 g jagoda
✦ 5 žlica šećera
✦ sok od pola limuna

Priprema: Nasjeckati jagode, posuti sa šećerom i dodati sok od limuna. Kuhati na laganoj vatri oko 5 minuta pa malo ohladiti. Po želji usitniti štapnim mikserom. Preljev rasporediti po kremi i držati u hladnjaku barem 3 – 4 sata prije posluživanja.

Recept iz knjige Moji brzi kolači

Prethodni članak150 milijuna kuna za ulaganja u sektor mliječnog govedarstva
Sljedeći članakU e-savjetovanju 150 milijuna kuna vrijedan Natječaj za osiguranje usjeva, životinja i biljaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.