width=

Tijesto:
– 20 dag mekanog maslaca
– 15 dag šećera
– 4 jaja
– 20 dag glatkog brašna
– 2 žlice praška za pecivo
– 7 dag šećera
– 3 žlice limunovog soka

Krema:
– 5 bjelanjka
– 25 dag šećera
– 0,25 dl vode
– 40 dag očišćenih šljiva

Priprema:

Pomiješajte 7 dag šećera i limunov sok, pa pospite po šljivama, i ostavite da malo odstoji.

Za tijesto: pomiješajte maslac i šećer. Postupno dodajte jaja i brašno, te prašak za pecivo. Polovicu tijesta stavite na lim te ga vilicom malo probodite.

Nanesite šljive (zajedno sa sirupom od šećera i limuna).

Istucite bjelanjke u čvrsti snijeg, dodajući postupno 10 dag šećera. Ostali šećer skuhajte u vodi, pa gust sirup lagano ulijevajte u snijeg od bjelanjaka. Miješajte dok se ne zgusne.

Kad se malo ohladi smjesu pospite po šljivama i prekrijte ostatkom tijesta.

U prethodno zagrijanoj pećnici pecite kolač – 40 min na 175 Cº. Po želji ga možete posipati šećerom u prahu.

Prethodni članakTorta od rabarbare
Sljedeći članakMilch šnite
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.