Krafne iz pećnice. Idealan izbor za one koje žele laganiju verziju ove omiljene slastice posebno popularne u vrijeme maškara s kombinacijom oraha i džema.

 width=

Tijesto:
– 1 kg brašna
– 10 dag šećera
– 1 jaje
– 2 žumanjka
– 20 dag margarina
– 0,5 l mlijeka
– 1 kocka kvasca

Priprema:

Kvasac razmutite s malo mlijeka i stavite na toplo da uzađe. šećer, žumanjke, jaje i margarin pjenasto izradite, dodajte preostalo mlijeko, brašno i uzašli kvasac. Dobro izradite i stavite dizati. Tijesto premijesite i razvaljajte. Režite krafne, složite na namašten lim i pustite dizati. Istucite snijeg od 2 bjelanjka, četiri žlice šećera i na svaku krafnu stavite žličicu pekmeza i žličicu izrađenog šauma. Posipajte mljevenim orasima i ispecite.

 

Recept iz knjige: Kolači – čarolija užitaka

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBrownie s krem sirom
Sljedeći članakTko koristi poljoprivredno zemljište mora biti javni podatak
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.