Biskvit:

✦1 veća banana

✦150 ml jogurta (3.2% m.m.)

✦80 g oštrog brašna

✦2 žlice kakaa

✦1 žličica praška za pecivo

✦4 bjelanjka

✦120 g šećera

Priprema: Izgnječiti bananu i dodati joj jogurt sob­ne temperature te promiješati. Dodati prosijano brašno pomiješano s kakaom i praškom za pecivo. Bjelanjke umutiti s malo soli uz postupno dodava­nje šećera pa ih lagano, ručno umješati. Uliti u kalup dimenzije 32 x 22 cm premazan maslacem i posut s malo brašna. Peći na 190 °C, 15 – 20 minuta.

Krema:

✦4 žumanjka

✦2 pudinga okusa slatko vrhnje (80 g)

✦40 g škrobnog brašna (gustina)

✦120 g šećera

✦800 ml punomasnog mlijeka

✦½ vrećice mljevene želatine

✦1 srednja banana

✦malo limunovog soka

✦200 ml vrhnja za šlag

Priprema: 100 ml mlijeka pomiješati s žumancima, pudingom, škrobnim brašnom i šećerom da nema grudica pa ukuhati u ostatak mlijeka. Kuhati do guste kreme, maknuti s vatre i dodati ranije pripre­mljenu želatinu po uputi s vrećice (pomiješati sa 2 žlice hladne vode, ostaviti da nabubri pa otopiti na najmanjoj vatri). Dobro izmiješati, površinu pokriti prozirnom folijom i ostaviti da se ohladi. Bananu iz­gnječiti vilicom i preliti s malo limunovog soka da ne tamni pa umiksati u ohlađenu kremu kao i izrađeno vrhnje u šlag. Biskvit premazati kremom i poravnati.

Ganache:

✦200 ml vrhnja za šlag

✦100 g mliječne čokolade

✦70 g čokolade za kuhanje

Priprema: Čokoladu izlomiti na komadiće i preliti vrhnjem za šlag. Staviti na umjerenu vatru i miješati dok se čokolada ne otopi. Preliti po kremi i ohladiti.

Recept iz knjige Moji kremasti kolači

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPojava „cvijeta“ u vinu
Sljedeći članakObnovljivi izvori energije u poljoprivredi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.