Medena pita s makom

266

Kore:
200 g margarina
250 g šećera
500 g brašna
3 žlice meda
1 jaje
1 žličica sode bikarbone
Srednja kora:
4 jaja
4 žlice šećera
4 žlice brašna
1/2 praška za pecivo
limunova korica
Krema:
500 ml mlijeka
4 žlice brašna
200 g šećera
150 g mljevenih keksa (petit)
150 g maka
250 g margarina
Glazura :
1 žlica svinjske masti
100 g čokolade za kuhanje

Umijesite tijesto i podijeliti ga na dva dijela, te ga ga ispecite. Pomiješajte sastojke za srednju koru i izlijte u posudu za pečenje. Razmutite malo mlijeka s brašnom, a ostatak mlijeka sa šećerom, pa stavite da zavrije, a zatim zakuhajte ostatak mlijeka pomiješanog s brašnom. Kada mlijeko zavrije i malo se ohladi stavite mak i ostavite da se sve ohladi. Dodajte margarin i kekse, te premažite kore, a u sredinu stavite pečenu srednju koru. Na kraju otopite čokoladu na masti i prelijte pitu, te ostavite da se ohladi i stvrdne.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakBavarska torta
Sljedeći članakJužni vjetar
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.