Južni vjetar

158

Beze kora:
12 bjelanjaka
250 g šećera
1 žlica octa
Krema:
12 žumanjaka
8 žlica šećera
5 žlica gustina
600 ml mlijeka
250 g maslaca
4 žlice umućene šlag pjene
300 g poprženih i krupno mljevenih oraha ili lješnjaka
100 g ribane čokolade za kuhanje
4 šlag pjene
500 ml mineralne vode

Za beze koru izmiksajte bjelanjke u snijeg, pa postupno dodavajte šećer stalno miksajući. Bjelanjci sa šećerom se tuku sve dok se šećer potpuno ne otopi (oko pola sata), inače će kora će biti mekana, a ne hrskava, a pri kraju dodajte žlicu octa ili limunovog soka. Jako je bitno prije izrade beze kore da jaja držite neko vrijeme na sobnoj temperaturi. Kalup za pečenje nauljite i obložite papirom za pečenje. Zatim izlijte i poravnajte snijeg od bjelanjaka i stavite u prethodno zagrijanu pećnicu na 150 oC. Pecite 1 sat ili dok kora ne očvrsne, pa ostavite koru da se ohladi, te je uzduž prerežite na dva dijela. Za kremu umutite žumanjke sa šećerom i dodajte gustin, zatim pomalo dodavajte vrelo mlijeko stalno miješajući i kuhajte uz miješanje dok se ne zgusnu. U ohlađenu kremu dodajte dobro izmiksan maslac (sve dok ne pobijeli). Potom istucite 4 šlag pjene s mineralnom vodom, a od tučenog šlaga uzmite 4 žlice i umiješajte u kremu, koju zatim podijelite na 2 dijela. Jedan dio ostavite, a u drugi dodajte krupno mljevene orahe ili lješnjake i sitno ribanu čokoladu. Slažite beze kora – tamna krema – žuta krema, pa beze kora – tamna krema – žuta krema. Na kraju sve premažite umućenim šlagom i pospite krupno mljevenim orasima.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMedena pita s makom
Sljedeći članakUzgoj limete
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.