Slatki cvjetići

68

Tijesto (za oko 34 cvjetića): 16 dag maslaca, 7 dag šećera u prahu, 1 žumanjak, 3 žlice kakaa, 20 dag oštrog brašna, Krema: 1 žlica gustina ili glatkog brašna, 3 žlice šećera, 1 jaje, 1,5 dcl mlijeka, 6 dag maslaca

Priprema tijesta: Maslac, šećer u prahu i žumanjak izmiješati. Dodati kakao, te malo po malo brašno. Umijesiti glatko tijesto. Razvaljati na 5 mm debljine, te izrezivati s kalupima za cvjetiće. Dobivene cvjetiće staviti u male namaštene kalupe za muffine te ih udubiti vrhom kuhače kako bi se dobile košarice. Staviti na pola sata u zamrzivač da se latice ne spuste za vrijeme pečenja. Peći u pećnici na 180 °C, 5 – 10 minuta. Priprema kreme: Gustin ili brašno, šećer i jaje pomiješati u posudi s malo mlijeka. Ostatak mlijeka staviti kuhati. Kad zakuha dodati smjesu brašna, šećera i jaja, te kuhati dok se ne zgusne. U mlaku kremu dodati izrađen i omekšan maslac. Cvjetiće puniti kremom pomoću vrećice za ukrašavanje. Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPoljoprivrednici potpisali ugovore vrijedne 46,6 milijuna kuna
Sljedeći članakNesquik
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.