Medenjaci u obliku srca

37

Sastojci za otprilike 50 komada
Za tijesto:

125 g meda,
200 g šećera,
150 g maslaca,
40 g slatkog vrhnja,
2 žličice začina za medenjake,
400 g brašna,
100 g gustina,
1 žlica kakao praha,
1 žličica praška za pecivo
Za ukrašavanje:
150 g šećera u prahu,
2 žlice limunova soka,
40 g krupnog šećera

Priprema:
Promiješajte  med,  šećer,  maslac i slatko  vrhnje, i zagrijavajte na laganoj vatri da se šećer otopi. Potom  ostavite  neka  se  ohladi. Promiješajte  začin  za medenjake, brašno, gustin, kakao i prašak za pecivo i s ohlađenom medenom smjesom izradite u tijesto. Zamotajte ga u foliju i ostavite oko 30 minuta u hladioniku. Potom tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj radnoj plohi, tako da bude debelo najviše 1/2 cm. Izrežite srca i složite ih na lim obložen papirom za pečenje. U zagrijanoj pećnici pecite 10 – 12 minuta  na  180°  C  (u  plinskoj  pećnici  na stupnju  3).  Ostavite  medenjake  neka se ohlade. Za ukrašavanje promiješajte šećer u prahu i limunov sok, premažite medenjake, posipajte krupnim šećerom i ostavite neka se osuše.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakMjera 103 IPARD programa
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.