Za 50 komada:
– 220 g hladnog maslaca
– 400 g brašna
– 150 g sećera
– malo soli
– 1 jaje
Nadjev:
– 100 g marcipana
– 100 g želea od ribizla
– 100 g mljevenih oraha
Ukrašavanje:
– 100 g tamne čokolade
– 1 žlica maslaca
– 50 kom polovica oraha

Maslac narežite na manje komadiće, dodajte brašno, šećer, sol i jaje. Rukama zamijesite glatko tijesto, podijelite ga na dva jednaka dijela, zatim oblikujte dva valjka dužine 25 cm. Zamotajte u prozirnu foliju i ostavite na hladnom mjestu oko 1 sat. Za nadjev: marcipan natrgajte na manje komadiće i zgnječite. Dodajte žele i dobro promiješajte, dodajte orahe. Promiješajte da se smjesa ujednači. Tijesto podijelite na 25 jednakih dijelova i narežite. Oblikujte kuglice, rastanjite, punite sa pola žličice nadjeva, zatim zatvorite i među dlanovima ponovno oblikujte kugle. Poredajte na papir za pečenje i na svaki kolačić utisnite pola oraha. Pecite u zagrijanoj pećnici na 200°C, oko 20 min. Ohladite, pa čokoladu i maslac otopite na pari. Vrećicu za ukrašavanje napunite rastopljenom čokoladom i ukrasite hladne kolačiće.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPita gljivaruša
Sljedeći članakLješnjak kocke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.