width=– 8 dag brašna
– 15 dag šećera
– 15 dag meda
– 20 dag suhih smokava
– 10 dag pečenih lješnjaka
– 12,5 dag blanširanih badema
– 10 dag crne čokolade
– 1 kora naranče
– 1/3 žličice muškatnog oraha
– 1/3 žličice mljevenog đumbira
– 1/3 žličice cimeta
– šećer u prahu

Postupak:

Stavite papir za pečenje na lim i lagano ga premažite maslacem. Koru oprane naranče naribajte. Smokve očistiti od petlji i isjeckajte ih. U zdjelu staviti brašno, dodajte mu muškatni oraščcić, đumbir i cimet i promiješajte sve skupa. Zatim dodajte cijele lješnjake i bademe, isjeckanu čokoladu, smokve i koru naranče i opet sve dobro promiješajte.

U manjoj tavi i na laganoj temperaturi otopiti šećer s medom. Kuhajte bez miješanja još 5 minuta pa dobiveni karamel prelijte preko pripremljene mješavine. Brzo promiješajte u par pokreta da se čokolada otopi, i što prije izlijte na pleh, pa poravnajte namaščenom žlicom.

Pecite na 150-160°C oko 30-35 minuta. Pečen kolac ostaviti da se malo ohladi, te ga zatim pospite šećerom u prahu. Kolač umotajte u prozirnu foliju i držite u frižideru.

Prethodni članakMarmelada od kestena
Sljedeći članakČokoladni kolač sa đumbirom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.