Marmelada od kestena

35

– 2 kg kestena
– 1,5 kg šećera
– 1/2 žličice cimeta
– voda
– 1 mahuna vanilije
– konjak
– malo soli

Stavite prethodno zarezane kestene u dosta hladne vode i kuhajte malo više od sat vremena. Povremeno ih promiješajte. Kuhane kestene ocijedite i ogulite te propasirajte u pire. Izvažite smjesu. Zatim u posudu stavite šećera toliko koliko teži smjesa od kestena – od 2 kg kestena dobit ćete oko 1,5 kg pirea, ulijte 3 čaše vode, dodajte mahunu vanilije i cimet te kuhajte miješajući dok ne dobijete gusti sirup. Izvadite štapić vanilije, dodajte pire od kestena i kuhajte miješajući još 40 minuta, dok ne dobijete kompaktnu smjesu. Još toplu marmeladu stavite u tople sterilizirane staklenke i pustite da se ohladi nepokrivena. Prije nego ih poklopite, od pergament papira izrežite prikladne krugove, namočite ih u rum ili konjak, položite na marmeladu pa teglice zatvorite poklopcima.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRuski čaj
Sljedeći članakPanforte
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.