Raffaello dream

177

Tijesto:
– 9 bjelanjaka
– 15 žlica šećera
– 3 žlice krušnih mrvica
– 30 dag kokosovog brašna

Krema:
– 1,5 l mlijeka
– 9 žumanjaka
– 16 dag gustina
– 18 dag šećera
– 25 dag maslaca

Priprema tijesta: Izraditi snijeg od bjelanjaka, dodati po malo šećer, te špatulom umiješati krušne mrvice i kokosovo brašno. Smjesu podijeliti na tri djela, pa svaki dio posebno peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C, 10 – 12 minuta, u kalupu dimenzije 20 x 30 cm. Gotove biskvite malo poškropiti s hladnim mlijekom.

Priprema kreme: Od ukupne količine mlijeka oduzeti malo i izmiješati sa žumanjcima, gustinom i šećerom. Ostatak mlijeka zakuhati, pa pažljivo umiješati smjesu. Stalno miješajući kuhati nekoliko minuta, pa u ohlađeno dodati omekšani maslac. Slagati na svaki biskvit trećinu kreme, a na zadnji sloj kreme posuti kokosovog brašna.

Recept iz knjige „Premium kolači – deserti i slastice

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakČudo torta
Sljedeći članakŠtangice od oraha i meda
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.