– 35 dag brašna
– 2 vrećice pudinga od vanilije
– 1 vrećica praška za pecivo
– 2 naranče
– 5 jaja
– 24 dag šećera
– 200 ml mlaćenice
– 20 dag rastopljenog maslaca
– 8 žlica ruma
– 5 dag šećera u prahu
– 500 ml vrhnja za šlag
– 2 vrećice učvršćivača za šlag
– 10 dag čokoladnih mrvica
– 5 dag tamne naribane čokolade

Pomiješajte brašno, puding od vanilije i prašak za pecivo. Naribajte koru jedne naranče, iscijedite 200 ml soka. Jaja miksajte s 22 dag šećera dok ne postanu kremasta. Dodajte im maslac, 2 žlice narančine kore, 100 ml soka i mlaćenicu. Zatim dobivenu smjesu sjedinite s mješavinom od brašna. Dobiveno tijesto pecite oko 35 minuta na 170 ºC. U međuvremenu pomiješajte preostali sok s rumom i šećerom u prahu te time natopite još topli biskvit. Vrhnju za šlag dodajte učvršćivač i 2 dag šećera te ga istucite. Vrhnju dodajte čokoladu te smjesu nanesite na biskvit. Gotov kolač ohladite prije posluživanja.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEsterhazy šnite
Sljedeći članakOslić s povrćem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.