Zečići. Blagdanski stol u vrijeme uskrsnih blagdana nezamisliv je bez tradicionalnih kolača poput ovih simpatičnih uskršnjih zečića od dizanog tijesta.

 width=

Tijesto (za 5 komada):
– ½ dcl mlijeka
– 25 dag brašna (pola glatkog, pola oštrog)
– ½ kocke kvasca
– 5 dag šećera
– 1 vanilin šećer
– 1 jaje
– prstohvat soli
– 7,5 dag maslaca

Dekoracija:
– 1 jaje
– bademi
– grožđice

Priprema: Brašno prosijati u posudu i u sredini napraviti rupicu. U rupicu razmrviti kvasac i uliti mlako mlijeko. Dodati žličicu šećera, lagano promiješati sastojke u rupici i ostaviti na toplom oko 10 minuta. Preostali šećer, vanilin šećer, jaje, sol i otopljeni maslac izmiksati pa dodati brašnu i kvasu. Zamijesiti glatko tijesto. Pokriti krpom i ostaviti na toplom da se udvostruči. Premijesiti, podijeliti na 5 dijelova po 6 dag tijesta za glavice i 10 dijelova po 2 dag tijesta za uši. Oblikovati glavice i uši i staviti na lim obložen papirom za pečenje.

Priprema: Umutiti jaje i njime premazati tijesto. Grožđice posložiti kao oči i nos, a komadiće badema kao zube pa lagano utisnuti u tijesto. Peći 25 minuta na 180 °C.

 

Recept iz knjige: Kolači – čarolija užitaka 2

Prethodni članakQuatro delight
Sljedeći članakBijelo rebro
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.