Kako iskoristiti pepeo od drveta bukve i graba i za koje kulture je najbolji?
Pepeo koji nastaje izgaranjem drveta moguće je koristiti u gnojidbi poljoprivrednih kultura. On većinom ima naglašen sadržaj kalija i po pH reakciji je alkalan. Najbolje bi bilo napraviti analizu pepela i analizu tla kako bi saznali kakva je reakcija tla i koliki točno sadržaj hranjiva ima u pepelu. Pošto je alkalne reakcije može se primjenjivati samo na površinama koje su kisele reakcije. Pepeo od bukve i graba ima sadržaj oko 10-15% kalija i 5-10% fosfora. S količinom radi naprijed navedenog treba biti oprezan kako primjenom suviše velikih količina ne bi doveli do teško popravljive alkalnosti poljoprivredne površine. Može se koristiti praktički u gnojidbi gotovo svih kultura, a popravlja strukturu tla i prozračivanje tla. Primjena je najbolja tijekom jeseni ili zime, a ne pred pripremu tla za sjetvu ili sadnju. Još jednom naglašavam da treba znati svakako analizu tla i ako je moguće pepela, kako bi se mogla točnije odrediti količina za primjenu.

Mr. sci. Biserka Stojić

Prethodni članakKako do EU novca za ekološku poljoprivredu?
Sljedeći članakKako promjena klime utječe na pojavu kukuruznoga moljca
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.