Kupio sam kao samac svoju prvu nekretninu (stan od 57 m2) i bio oslobođen dijela poreza. Platio sam samo na višak kvadrata porez. Sada se, zbog osobnih problema, moram prijaviti na adresu kod roditelja, a u poreznoj upravi mi kažu da ću morati platiti porez, jer mijenjam adresu. Odnosno, kažu da je to kao otuđenje nekretnine, jer nije prošlo pet godina. Jel to točno?
Porez na promet nekretnina bit ćete obvezni platiti samo ako stan otuđite u roku od 5 godina od dana njegove kupnje, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina. Jedan od uvjeta za porezno oslobođenje prilikom kupnje prve nekretnine jest i da svoje prebivalište prijavite u mjestu i na adresi gdje se nekretnina koju ste kupili nalazi. S obzirom na navedeno, ako ste svoje prebivalište prijavili na adresi kupljenog stana, te ga sada naknadno mijenjajte, isto može biti razlog da vam se naknadno naplati porez na promet nekretnina. Ako ćete mijenjati samo boravište, a prebivalište će vam ostati na adresi kupljene nekretnine, isto se ne bi trebalo smatrati prodajom nekretnine niti bi po Zakonu predstavljalo razlog da naknadno platite porez čijeg ste plaćanja bili oslobođeni. S obzirom da praksa porezne uprave nije do kraja usuglašena, te se različito tumače zakonske odredbe.

N. T.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 291
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 99
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.