OPG ima 6 stalno zaposlenih, a uz njih zapošljavamo 5-6 sezonskih djelatnika za koje imamo uredan ugovor i plaćamo za svaki dan koji odrade obveze (markicu). Došlo je do povrede jedne sezonske djelatnice (prijelom gležnja). Već nam sedam dana nitko nije u mogućnosti kazati ima li ta djelatnica pravo na bolovanje ili odštetu. Ima li djelatnica koja radi na markice kakvih prava, a ako nema kome i zašto mi plaćamo doprinose?
Sukladno važećoj uputi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, za sve sezonske radnike u poljoprivredi, pa tako i za vašu ozlijeđenu radnicu, koja prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima status osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao poslodavac niste više dužni podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti putem tiskanice T-5. Naime, navedenu kategoriju sezonskih radnika kao poslodavac prijavljujete na obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti izravno putem ugovora o obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklopljenih sukladno važećim odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja (NN 57/12. i 120/12.) Stoga, kao poslodavac koji ste ispunili obveze iz Zakona o poticanju zapošljavanja, na način da ste kupnjom vrijednosnog kupona platili dnevne doprinose za obvezna osiguranja, te ste sklopili ugovor o sezonskom radu, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona, te njegovim evidentiranjem na ugovoru, prijavljujete osobu na obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti dostavom Ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi s pripadajućim vrijednosnim kuponom nadležnom Regionalnom uredu, odnosno Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Međutim, što se tiče same prijave ozljede na radu potrebno je priložiti slijedeću dokumentaciju i to:
– presliku cjelokupne medicinske dokumentacija vezana uz nastalu ozljedu,
– pisanu izjavu osiguranika o okolnostima nastanka ozljede (ako je moguće),
– pisanu izjavu očevidaca o okolnostima vezanim uz ozljedu,
– pisanu izjavu poslodavca ako podaci u prijavi sadržavaju određene nepreciznosti i dvojbe,
– presliku zapisnika o inspekcijskom nadzoru nadležnog Državnog inspektorata,
– preslika zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova od strane nadležne PU MUP-a RH.
Također, napominjem da je utvrđen zakonski prekluzivni rok za podnošenje prijave za slučaj ozljede na radu od 8 dana od dana nastanka ozljede na radu, time da osigurana osoba za koju u roku od 3 godine od isteka navedenog roka ne bude podnesena prijava gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu od strane HZZO-a (prekluzivni rok).

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakKrčenje vinograda zaraženih zlatnom žuticom i podizanje novih nasada može se financirati EU sredstvima
Sljedeći članakKako vratiti posuđeni novac?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.