Prošle godine lijeska nije imala mnogo resa, pa je vjerojatno izostalo bolje oprašivanje tako da sam imao jako malo plodova. Nekoliko godina imam zadovoljavajući urod od oko 2-3 t/ha, a ukupno imam 1,5 h. Prošle sam godine prvi put dodavao lisno gnojivo Fertina V u četiri navrata s razmacima od 14 dana. Gnojim s NPK 7-20-30 (800 kg) i KAN 600 kg na ukupnu površinu. Koji su mogući uzroci manjeg broja resi?
Rese, odnosno skupina muških cvjetova kod lijeske formiraju se na prijevremenim izbojcima koji se razvijaju iz ljetnih pupova. Razvoj resa složeni je proces koji započinje u proljeće početkom otvaranja zimskih pupova i listanja, a traje sve do kraja kolovoza (ovisno o lokalitetu). Taj proces se sastoji od mnogih fenofaza i mikrofenofaza koje traju različito, ovisno o vremenskim prilikama, sorti, lokalitetu i slično. Točan razlog neformiranja resa teško je odrediti. Moguće da su se u određenim fazama formiranja resa javile loše vremenske prilike te je iz toga razloga došlo do zastoja u pojedinim fenofazama rasta i razvoj izbojka s resama. Isto tako, obzirom na provedenu gnojidbu, moglo je doći do preintenzivnog vegetativnog rasta mladica, uslijed naglog dotoka dušika prilikom prihrane, te se ljetni pupovi u pazušcima listova iz kojih se razvijaju rese nisu pravilno formirali što je moguća posljedica razvoja malog broja resi na izbojcima. Kako lijeska cvate već negdje od prosinca pa sve do ožujka, te se u tom razdoblju izvrši i oprašivanje, a oplodnja lijeske se događa tek u svibnju, odnosno početkom lipnja, manji broj plodova je isto tako moguć zbog neadekvatnih uvjeta za oplodnju (čest uzrok slabe oplodnje i opadanja tek zametnutih plodova mogu biti temperature ispod 20 oC u razdoblju od nekoliko dana oko oplodnje). S obzirom na navedeno može se reći da je lijeska specifična voćna vrsta obzirom na svoja biološka i fiziološka svojstva, te se poremećaji u razvoju pojedinih organa mogu manifestirati na različite načine, a u konačnici dolazi do smanjenja i izostanka priroda.

izv. prof. dr. sc. Martina SKENDROVIĆ BABOJELIĆ

Prethodni članakNewsletter 7/2018
Sljedeći članakPotrošači cijene inovativne poljoprivrednike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.