Zanima me kako gnojidba radiča i salate.

Gnojidba se za sve kulture obavlja na temelju analize tla i planiranog prinosa. Vrijednosti navedene u tekstu su samo orijentacijske. Salata ima kratku vegetaciju do tehnološke zriobe i zbog toga treba lako pristupačna hraniva. Organska gnojidba preporučuje se za pretkulturu, a ako se gnoji za salatu, gnojivo treba biti dobro kompostirano. Nedovoljno kompostiran stajski gnoj pospješuje razvoj gljivičnih bolesti. Ako je tlo kiselije od pH 6, preporučuje se dodavanje vapna. Za prinos od oko 30 t/ha potrebno je 30 kg P2O5, 150 kg K2O, 40 kg CaO i 14 kg MgO. Potrebna količina dušika od 80 do 120 kg dodaje se u više navrata.

Salata je vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu. Tako već i gnojidba mineralnim gnojivima, ako nema dovoljno vode, može izazvati oštećenja, rubnu palež, kasnije glavičenje i rahle glavice. Ovisno o tipu radiča, načinu uzgoja i zalihama hraniva u tlu, potreba za hranivima vrlo je različita. Za glavati i lisnati radič talijanski autori preporučuju 20 do 60 t/ha stajskog gnoja i 80 do 160 kg N, 40 do 50 kg P2O5 i 160 do 200 kg K2O po hektaru. Domaća istraživanja preporučuju manje od 100 kg dušika po ha.

Prethodni članakKako održavati slatko vino?
Sljedeći članakMelba breskve
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.