Sastojci (za 4 osobe):

 ✦½ l bijelog vina

 ✦30 dag šećera

 ✦2 žlice meda

 ✦1 mahuna vanilije

 ✦6 kom breskvi

Priprema: Vino, šećer, med i sastruganu ma­hunu vanilije kuhati u širokoj posudi dok se šećer ne otopi u potpunosti. Zrelim breskva­ma na dnu nožićem zarezati križić kako bi se kasnije lakše gulile. Dodati ih u vino i kuhati par minuta, pa izvaditi i oguliti kožicu. Vratiti ih oguljene i kuhati oko 20 minuta. Kad se breskve ohlade, nasjeckati ih na veličinu po želji.

Preljev:

 ✦½ kg malina

 ✦25 dag šećera u prahu

 ✦sok od ½ limuna

Priprema: Odvojiti par malina za ukras. U blenderu izmiksati maline, šećer u prahu i sok od limuna. Po želji propasirati kako bi se odstranile sitne koštice od malina.

I još:

 ✦1 l sladoleda od vanilije

 ✦1,5 dcl vrhnja za šlag

Priprema: U lijepe desertne čaše staviti ku­glicu sladoleda od vanilije, preko toga složiti breskve, pa preliti preljevom od malina. Sla­gati tako redom koliko stane u čašu. Na kraju ukrasiti tučenim vrhnjem za šlag i ranije od­vojenim malinama.

Recept iz knjige Premium kolači, deserti i slastice

Prethodni članakGnojidba radiča i salate
Sljedeći članakPapin kolač
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.