Ako zaoremo ili potanjuramo slamu poslije žetve, koja je dobra, odnosna loša strana i učinci takve radnje? Vrijedi li isto za stabljiku kukuruza nakon berbe?

Unošenjem žetvenih ostataka u tlo se vraća organska tvar i dio biljnih hraniva. Pozitivni učinci unošenja slame i žetvenih ostataka kukuruza u tlo su: popravljanje vodozračnih odnosa u tlu (u lakim tlima organska tvar povećava kapacitet tla za vodu, a u težim tlima kapacitet tla za zrak), dostupan izvor energije za aktivnost mikroorganizama, povoljno utječe na stabilizaciju strukture tla, poboljšava infiltraciju. Razgradnja žetvenih ostataka ovisi o samom tlu i dubini unošenja biljnih ostataka u tlo te usitnjenosti žetvenih ostataka. U zbijenim tlima uneseni biljni ostaci trunu i pljesnive (nema zraka za njihovu razgradnju). Ako se žetveni ostaci unose u suviše vlažno tlo, procesi razgradnje su usporeni. Stoga ih je potrebno plitkom obradom unijeti u tlo, a oranje obaviti pri optimalnoj vlažnosti tla. Loša strana unošenja biljnih ostataka je pojava „dušične depresije“. Pri razgradnji slame i kukuruzovine mikroorganizmi troše dušik iz tla. Ako ga u tlu nema dovoljno, razlaganje organske tvari je usporeno ili može biti potpuno zaustavljeno. Zato se u praksi preporuča prije zaoravanja biljnih ostataka primijeniti dušična gnojiva iz mineralnog ili organskog gnojiva (npr. tekući stajski gnoj) u količini 6-8 kg dušika po toni žetvenih ostataka. Količine potrebnih dušičnih gnojiva ovise o vrsti usjeva koji se planira sijati kao i o vremenu sjetve. Razgradnja žetvenih ostataka sporija je na kiselim tlima. Dodavanjem vapnenih materijala procesi se mogu ubrzati. Dubina zaoravanja ovisi o količini organske mase koja se treba zaorati. Slama i slični biljni ostaci mogu se kvalitetno unijeti u tlo na 15-20 cm dubine, a za zaoravanje kukuruzovine zbog veće i žilave mase, potrebna je veća dubina oranja, najčešće 25-30 cm. Za zaoravanje kukuruzovine koriste se plugovi visokog klirensa i s većim razmakom između plužnih tijela da ne bi došlo do „gušenja pluga“ pri oranju. Osim svega navedenog, ostaci kukuruzne stabljike trebaju se kvalitetno i na vrijeme zaorati da bi se prekinuo životni ciklus kukuruznog moljca.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOsiguranja, obveze i postupci nakon otkaza
Sljedeći članakKako održavati slatko vino?
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.