Šaljem uzorak biljke koju sam ljetos ubrao na moru. Pretpostavljam da se radi o smilju, ali nisam siguran. Koje su njegove osobine i zašto se koristi?
Biljka koju ste nam poslali je smilje (Helichrysum italicum (Roth.) Guss). Poznata je po karakterističnom mirisu koji se tijekom ljeta širi po obali mora, a osobito na otocima. Ova izrazito mediteranska biljka samoniklo raste kao gusti polugrm s vrlo uskim i dlakavim listovima te s brojnim zlatnožutim cvjetovima, zbijenim u glavice. Nalazimo ju po kamenjarima, napuštenim vinogradima, pukotinama stijena, uz putove i gromače. Njen intenzivan miris potječe od eteričnog ulja kojeg u biljci ima razmjerno malo pa je stoga izuzetno cijenjeno. U ljekovite svrhe skuplja se cvijet smilja, obavezno u samom početku cvatnje. Potrebno ga je osušiti u što kraćem roku, na sjenovitom i prozračnom mjestu da zadrži ljekovitost i lijepu žutu boju. Od ljekovitih tvari sadrži brojne flavonoide, među kojima i helikrizin A i B, eterično ulje s hidroksiftalidom koji biljci daje karakterističan miris, gorke tvari, fitosterole i karotenoide. Smilje je jedna od najučinkovitijih biljaka za očuvanje funkcija jetre i njeno liječenje. Ljekovito djelovanje zasniva se na prisutnosti flavonskih heterozida koji djeluju kod upale žučne vrećice, različitih vrsta hepatitisa, upale žučnih kanala, kao sredstvo koje pospješuje izlučivanje žuči, želučanog soka i soka gušterače. Uz to pokazuje i sedativno (umirujuće) djelovanje, a poznati su i sastojci koji djeluju antibiotički. U narodnoj medicini često se koristi kod kožnih tegoba, hunjavice, astme, žučnih kamenaca te kao diuretik za izlučivanje tekućine i liječenje mokraćnih organa. U aromaterapiji eterično ulje smilja zauzima posebno mjesto. Ima snažno protuupalno, antibakterijsko, antivirusno i antimikotično djelovanje. Djeluje na regeneraciju tkiva i potpomaže zarastanje rana. Obično se dodaje u neko bazično ulje (ulje jojobe, bademovo, ulje pšeničnih klica) i koristi u preparatima za uklanjanje ožiljaka, strija, ekcema, modrica, proširenih vena, sunčanih opekotina i akni. Poznate kozmetičke kuće danas ga koriste za izradu krema za lice. Koristi i u psihoterapiji jer se smatra da pomaže ljudima u liječenju emocionalnih ožiljaka, oslobađa um i tijelo od ovisnosti, obnavlja pamćenje. Na pješčanom tlu u zemljama srednje Europe raste pješčano smilje (Helichrysum arenarium (L.)DC). To je trajna biljka koja naraste u visinu i do pola metra, s uskim lancetastim listovima i brojnim glavicama sastavljenim od žućkastih cvjetova na vrhu ogranaka. Po sastavu i djelovanju slična je sredozemnom smilju.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPčelinja posla
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.