U koje se sve svrhe mogu upotrijebiti plodovi drobnice?
Plodovi drobnice ili divlje kruške užitni su svježi, sušeni ili prerađeni. U narodnoj medicini, listovi i kora djeluju antiseptički dok plodovi imaju blagotvoran učinak na sluznicu crijeva. Drobnica je poznata medonosna vrsta koja daje aromatičan med. Svježi plodovi sadrže u prosjeku oko 24% vode, 3-13% šećera, 0,2% uglavnom jabučne kiseline, 0,4% bjelančevine, 0,3% masti, 3,5% pektina, 2,5% neprobavljivih tvari, vitamin A i C, te minerale: kalij, fosfor, magnezij i spojeve kalcija. U ljudskoj prehrani koristi se zreli plod, za rakiju, marmeladu, džemove. Plodovi predstavljaju izvrsnu hranu za jelensku, srneću i crnu divljač, a pogodni su i za destiliranje. U hranidbi medvjeda plod divlje kruške sudjeluje do 20%, a jedno prosječno stablo (s volumenom krošnje od 25 m3) daje oko 50 kg svježih plodova. Na 1000 ha lovno produktivne površine medvjeda treba biti oko 50 prosječno razvijenih stabala divlje kruške.

Dr. Damir Drvodelić

Prethodni članakKako se dobiva mini povrće?
Sljedeći članakRok za dostavu računa i certifikata za genetski nemodificiranu soju – 31. prosinca 2015.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.