Kakva je voćka bergamot i koje su njene osobine?
Bergamot (Citrus aurantium L. ssp.bergamia) je 3-9 m visoko stablo, guste, razgranjene krošnje i ugodnog mirisa. Plod je neugledan i nejestiv, kruškolikog oblika, sličan maloj naranči. Hladnim prešanjem kore gotovo sazrelog zelenkastog ploda dobiva se eterično ulje zelenkastožute boje, svježeg citrusnog mirisa, s pomalo slatkom cvjetnom notom i toplom začinsko-balzamičnom podnotom. Danas je jedno od najšire primjenjivanih eteričnih ulja u industriji parfema. Osim u industriji mirisa bergamot se zbog svog antiseptičkog djelovanja često dodaje pripravcima za tretiranje akni, ekcema, psorijaze i seboreje, kod infekcija usne šupljine te za intimnu njegu. Nekoliko kapi etričnog ulja nakapanih u mirisnu lampicu ili difuzer u prostoru daje miris koji podiže raspoloženje, otklanja simptome kroničnog umora i pozitivno djeluje kod simptoma prehlade, gripe i upale grla.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHranidba stoke pivskim tropom
Sljedeći članak2016. Međunarodna godina mahunarki
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.