Planiram probno posaditi aroniju; zanima me isplativost uzgoja te biljke i mogućnost plasmana u Hrvatskoj i u EU?
Isplativost proizvodnje aronije možete izračunati uvrštavanjem svojih podataka u tablicu prikazanu u članku (vidi broj 17/2013) (nije navedena površina na kojoj bi se nasad podigao, dostupna radna snaga i sl.). U članku je proračun napravljen za površinu od 1 ha. Druge godine nakon sadnje prinos je skoro 1 kg/grmu, a već treće godine ide na 4-6 kg/grmu. Berba može biti ručno ili na većim površinama mehanizirano (razlika u kalkulaciji jer su različiti troškovi). Aronija se može plasirati na tržište u svježem stanju, u prahu, sušena, sok,… O tome ovisi cijena, ali i troškovi koji se moraju uzeti u obzir kod sušenja ili prerade u sok, prah itd. Potražnja raste u EU. Prema podacima Poljskog Ministarstva poljoprivrede u Poljskoj je 2004. godine bilo 4.500 ha pod aronijom i u idućoj godini su povećali površine na 5.000 ha, a samo jedna kompanija je prodala 40.000 tona soka od aronije. Povećao se broj tvrtki koje koriste aroniju u EU; kad su tek krenule 2 tvrtke 1997. godine do 108 koliko ih je registrirano 2007. godine. U Hrvatskoj već postoji plantažni uzgoj, pa iz njihovog iskustva prenosim mogućnosti za plasman: velikim tvrtkama kao npr. Zvečevo ili Podravka (isključivo u smrznutom stanju), svježe plodove otkupljuje i tvrtka Agrofructus d.o.o.

dr. sc. Branka ŠAKIĆ BOBIĆ

Prethodni članakSkupljanje i čuvanje sjemena rajčice
Sljedeći članak800 tisuća kuna iz Programa ruralnog razvoja za preradu maslina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.