Više puta ste pisali o ljekovitosti imele. Kako pripremiti listiće imele za čaj, da li ih usitniti, kako kuhati i piti?
Za pripremu čaja od bijele imele (Viscum album L.) koriste se osušeni i usitnjeni listovi ili vršni dio biljke (do trećeg koljenca). Čaj se priprema hladnim postupkom – jedna do dvije čajne žlice usitnjenih dijelova biljke moči se 10-12 sati u 2,5 dl hladne vode, a nakon toga procijediti. Prije upotrebe čaj se zagrije na ugodnu temperaturu. Piju se 2 šalice tijekom dana, obično ujutro i uvečer. Čaj se pije za poboljšanje cirkulacije, regulaciju tlaka, jačanje imuniteta, kod vrtoglavice, poremećaja u radu srca, različitih upalnih stanja (upala zglobova) itd. Standardizirane iscrpine bijele imele koriste se u onkologiji za ublažavanje simptoma bolesti.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl.ing.agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako koristiti crvenu kleku?
Sljedeći članakZapočela je gradnja prve ULO hladnjače u Republici Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.