Čitao sam i slušao o ljekovitosti timijana, odnosno majčine dušice. Navodno se može uzgojiti kao i ostalo ljekovito bilje.
Pod nazivom majčina dušica (Thymus serpyilum) krije se velik broj podvrsta, formi i križanaca rasprostranjenih na području umjerenog dijela euroazijskog kopna, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. U farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji pretežno se koristi timijan Thymus vulgaris, koji se i uzgaja. U srednjem vijeku bio je omiljeni začin jelima, a danas se u farmaceutskoj industriji koristi zbog antibakterijskog i antifungicidnog (protugljivičnog) djelovanja. Čest je u čajevima i sirupima protiv kašlja. Cijela biljka daje ugodan miris i aromu. Sjeme u povoljnim uvjetima proklija za 2–3 tjedna. Kao višegodišnja vrsta (i više od 6 godina) u početku raste vrlo sporo, a iduće godine u rano proljeće biljke su u punoj vegetaciji. Cvjetaju početkom svibnja, kada se i kose, a za drugi otkos dozore u rujnu. U prvoj godini treba očekivati samo jednu kosidbu. Timijan je biljka koja voli toplinu i svjetlost. Niske zimske temperature bez snježnog pokrivača mogu joj nanijeti veliku štetu. Na hladnim i vlažnim tlima biljke trunu. Pri izboru površine za nasad treba voditi računa da timijan pri rastu ne zagušuju korovi i da tlo ne smije biti zaraženo višegodišnjim korovskim vrstama. Na istom mjestu može se uzgajati tek nakon 3 – 4 godine.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNenaklijani ili naklijani gomolji krumpira?
Sljedeći članakEngleska domaćin Svjetskog prvenstva u oranju 2016.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.