Ljekovito bilje pitanje br. 30

15

U svibnju 2015. posadili smo smilje na površini od 1 ha. Imamo problem sa troskotom, obzirom da se radi o organskom uzgoju i ne smijemo koristiti nikakva kemijska sredstva. Jednom smo frezali, cijelo ljeto ručno okopavamo i vadimo korijen, ali troskot se uporno vraća. Imate li kakav savjet za ekološku proizvodnju i suzbijanje korova?
Problem proizvođača smilja s troskotom potvrđuje važnost suzbijanja korova prije podizanja bilo kojeg višegodišnjeg nasada. Važnost suzbijanja korova u godinama koje prethode podizanju nasada, na žalost, proizvođači redovito zanemaruju, zbog čega se susreću s problemom korova u nasadu, gdje je suzbijanje otežano, osobito kod organskog načina uzgoja.Troskot ili zubača (Cynodon dactylon) višegodišnja je uskolisna (travna) korovna vrsta. Važno je naglasiti “višegodišnja”, jer u toj činjenici leži poteškoća za suzbijanjem koju opisuje proizvođač. Naime, troskot se, kao višegodišnja vrsta, osim sjemenom, razmnožava iz podzemnih ili nadzemnih vegetativnih organa koji imaju vrlo visok potencijal. Frezanje i ručno okopavanje usitnjavanjem vegetativnih organa pogoduju jačem širenju. S obzirom na način uzgoja (organski), proizvođaču ne preostaje ništa drugo osim redovite košnje i vađenja vegetativnih organa iz tla (kad je tlo raskvašeno). Iako ima herbicida koji bi učinkovito suzbili troskot u smilju, na žalost u Hrvatskoj ni jedan nije registran za primjenu u smilju. Jedino Agil 100 i Focus ultra imaju dopuštenje za primjenu u ukrasnom bilju.

doc. dr. sc. Klara BARIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 135
Sljedeći članakVrt pitanje br. 27
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.