Namjeravam zasaditi plantažu smilja i pokušao bih ga proizvesti ekološki bez kemije, zanima me je li potrebno pri sadnji gnojiti stajskim gnojivom (termički obrađeno peletirano ovčje gnojivo)?
Gnojidba je važna agrotehnička mjera koja treba biti prilagođena pojedinim vrstama u cilju postizanja optimalnih prinosa i kvalitete sirovine. Smilje se preporučuje gnojiti u količini od 200–400 kg/ha mineralnog gnojiva NPK formulacije 15-15-15, što je ekvivalentno količini od 30-60 kg/ha dušika (N), te isto toliko fosfora (P) i kalija (K). Ova osnovna gnojidba obavlja se zajedno s oranjem prije podizanja nasada, dok je u sljedećim godinama uzgoja nužno prihranjivati tijekom vegetacije, kako bi se omogućio brži razvoj mladih biljaka. Ova mjera uglavnom se obavlja u rano proljeće, u količini od 54 kg N/ha. Iako u ekološkoj proizvodnji nije dozvoljena upotreba svih mineralnih gnojiva, mogu se primjenjivati ona gnojiva koja imaju dozvolu korištenja u ekološkoj proizvodnji. Termički obrađena organska gnojiva u obliku peleta su očišćena nečistoća, sjemena korova i bolesti, te su stoga primjerenija za upotrebu od običnog stajskog gnoja. Količine organskog gnojiva izračunavaju se ovisno o sastavu hraniva u njemu, na osnovi stanja u tlu (nakon kemijske analize tla), te ovisno o potrebama biljne vrste, u ovom slučaju smilja.

dr.sc. Sanja RADMAN

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVrt pitanje br. 33
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 152
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.