U mojem kraju po napuštenom zemljištu ima dosta trnine koja je ove godine dobro “rodila”. Na koji način mogu iskoristiti plodove?
Plodovi trnine suše se za čaj na 40 stupnjeva C i koriste kod upale grla i sluznice, umora, za bolji rad želuca, poboljšanje teka te kod tegoba s bubrezima i mjehurom. Hildegard von Bingen preporučuje kuhane plodove trnine kao sredstvo za želučane tegobe i za čišćenje crijeva, a plodove močene u vinu zaslađenom medom kod bubrežnog i mokraćnog pijeska i kamenaca te kod reume, artritisa i uloga (gihta). Sadržavaju trijeslovine, pektin, smolu, voćni šećer, organske kiseline te poprilično vitamina C. Čaj od plodova: 3 čajne žlice suhih plodova namakati 6 sati u 2,5 dl hladne vode, a potom zagrijati do vrenja i ostaviti 10 minuta. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana. Plodovi trnine češće se koriste za izradu pekmeza, džemova, sirupa, sokova, vina ili rakije, a u tu ih je svrhu najbolje brati nakon prvog mraza jer donekle izgube svoj trpak i stežući okus te sadržavaju više voćnog šećera, a manje jabučne i drugih kiselina. Rakija s trninom: 300 g svježih plodova staviti u staklenku, preliti litrom rakije, umiješati žlicu meda i dobro zatvoriti. Staklenku smjestiti u smočnicu ili podrum, povremeno protresti i nakon 3-4 mjeseca rakiju procijediti.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPčelarstvo pitanje br. 11
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 56
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.