Zanima me kako pospješiti rast ukrasnog drveta katalpa kojega imamo posađenog već 3-4 godine, ali se ne razvija kako bismo željeli. Položaj je jugoistočni, blaga kosina, Zagreb. Pretpostavljamo da bi ga trebalo bolje pognojiti, ali ne znamo kojim gnojivom?

ODGOVOR

Prema nekim kolekcionarima ukrasnog bilja to je najljepša vrsta zbog oblika krošnje i debla, listova, posebno cvjetova i plodova koji ostaju do proljeća na krošnji. Mlado stablo katalpe ili cigaraša ne raste brzo ako nema odgovarajuće tlo, biljna hraniva, ali i mikroklimu. U zadnjih nekoliko godina događale su se ekstremne temperature zraka preko ljeta uz dugačko razdoblje bez oborina, a južne ekspozicije posebno su nezahvalne.

Budući da katalpa ima veliki list i transpiraciju, predlažem neke od sljedećih arborikulturnih zahvata. Okopati površinski u zoni oko 1 m ili malo izvan projekcije krošnje na tlo. U proljeće staviti NPK 15-15-15 rasipanjem po tlu. U ljetnim mjesecima obavezno zalijevanje, a može u kombinaciji s malčiranjem borovom korom. U rujnu u tlo staviti fosfora za bolji rast korijena i to u rupice bliže stablu na svakih 30 cm. Nadamo se boljem rastu vaše katalpe s ovim mjerama.

Prethodni članakOdjava OPG-a usred trudnoće, što dalje?
Sljedeći članakOtežano suzbijanje divljeg sirka u kukuruzu
izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić
Docent na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica, pošumljavanje, arborikultura i rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja. iIv.prof.sc. Damir Drvodelić, dipl. inž. šum. rođen je u Zagrebu 08.06.1974. godine. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu, smjer elektroenergetika, završio je u Velikoj Gorici. Nakon mature 1993. godine upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prosincu 1999. godine na kolegiju Zaštita prirode sa temom «Ekološki i prostorni značaj Turopoljskog luga». Od 15. ožujka 2002. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma kao znanstveni novak. Godine 2010. obranio je disertaciju pod naslovom „Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L.“ U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u izvođenju vježbi i terenske nastave iz kolegija Osnivanje šuma, Uzgajanje šuma posebne namjene, Njega i održavanje arborikultura, Arborikultura i Rasadnička proizvodnja ukrasnog drveća. Objavio je samostalno ili kao suautor tridesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na brojnim znanstveno-stručnim skupovima i radionicama u zemlji i inozemstvu. Autor je sveučilišne znanstvene monografije „Oskoruša: važnost, uporaba i uzgoj“ te tri poglavlja u knjigama. Bio je voditelj jednog domaćeg znanstvenog projekta i suradnik na brojnim domaćim znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog šumarskog društva, ogranka Zagreb, Međunarodne organizacije za ispitivanje sjemena (ISTA) i Hrvatske udruge za arborikulturu (HUA).