U kukuruzu se sve češće pojavljuje divlji sirak. Korov je postao jako rezistentan ili treba povećati dozu. Koristio sam Adengo, Motivell, nikosulfuron, Tarot i Lumax. Koristim plodored kukuruz -pšenica. Strnište sam prskao s 4 l glifosata i pomiješao sa 150-200 litara vode za jutro. Činim li sve dobro ili mi možete pokušati pomoći vezano za korištenje ponajboljeg sredstva za divlji sirak?

ODGOVOR

S obzirom da je u Hrvatskoj potvrđena rezistetnost sirka na ALS herbicide pretpostavljamo da je o tome riječ i na vašoj parceli. Ako je rezistetnost prisutna na vašoj parceli niti jedan herbicid koji u nazivu djelatne tvari ima nastavak – sulfuron neće biti učinkovit u suzbijanju ove vrste (nikosulfuron, rimsulfuron i ostali). U svakom slučaju nije dozvoljeno povećati propisanu dozu. Učinak će izostati i uz veću dozu ako je sirak rezistentan. Sirak se kao višegodišnji korov može razviti iz sjemena ili iz rizoma. Ako se radi o rizomskom sirku, tada je potrebno iscrpiti rizome koji se nalaze u tlu. To se postiže primjenom glifosata na strništu. Svakako nastavite primjenjivati glifosat s obzirom da se rizomi sirka ne mogu suzbiti jednokratnom primjenom, odnosno primjenom u jednoj godini.

U vegetaciji dobri rezultati u suzbijanju sjemenskog i rizomskog sirka mogu se postići primjenom kombinacije izoksaflutol-metila + tiekarbazon (Adengo) 0,44 l/ha u ranom post-emu. Nakon toga je potrebno primijeniti tembotrion (Laudis, Laudis WG)  2 l/ha do faze maksimalno 8 razvijenih listova (preporuka 6 listova) kukuruza. Tembotrion je moguće primijeniti i u split aplikaciji 1, 125 l/ha (prvo tretiranje) + 1, 125 l/ha (drugo tretiranje 7-10 dana nakon prvog). Važno je da se herbicidi primjene u što nižoj razvojnoj fazi sirka (10 cm visine) za postizanje boljeg učinka. Još jedna od mogućnosti je sjetva hibrida kukuruza tolerantnog na ciklosidim (Focus ultra) u post-emu. S obzirom da se radi o graminicidu, primjena mu je isključivo dozvoljena u tolerantnim hibridima, u protivnom će oštetiti kukuruz.

Uz sve navedeno, preporučamo da proširite plodored, primjerice uključite soju. To će vam omogućiti da u soji primijenite bilo koji graminicid (fluazifop-p-butil- FUSILADE FORTE,DIPOL; kizalofop-p – LEOPARD 5 EC, GRAMINIS 05 EC, PANTERA QT, QUICK 5 EC,TARGA, WISH TOP, SECURE; propakizafop – AGIL, ZETROLA; cikloksidim – FOCUS ULTRA; kletodim – SELECT SUPER). Na taj način iscrpit ćete rizome u tlu i smanjit ćete mogućnost pojave sirka u narednim kulturama.

Prethodni članakKatalpa ne raste
Sljedeći članakKancerogenost rakije od višanja – istina ili mit?
Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr.,
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).