Planiram posaditi živicu s različitim vrstama, pa molim za savjet na što trebam paziti kod sadnje živice?
ODGOVOR
Za sadnju na predviđeno mjesto, tlo je potrebno dobro pripremiti, tako da se tlo oslobodi od korova, posebno onih koji brzo rastu. Kao predkultura su dobre biljke za zelenu gnojidbu s dubokim korijenjem. Nakon sadnje, tlo između niskog grmlja pažljivo prekrijemo lišćem ili malčem od kore. Među novoposađenom živicom od grmlja možemo posaditi i niske trajnice koje podnose blagu sjenu, kao što su plućnjak, jetrenka, mirisna lazarkinja, ljubice i mnoge druge trajnice.
Uz rubove živica možete posaditi i nekoliko lukovičastih biljaka: anemone, samonikli šafran, drijemovac. Živice koje se orezuju zahtijevaju malo prostora, jer se uvijek orezuju na određenu širinu. Osim toga, za ovu vrstu živice postoje zimzelene biljke koje i ljeti i zimi jednakomjerno daju zaštitu od neželjenih pogleda, buke i prašine. Za oblikovanu se živicu mladi grmovi posade bliže nego kod slobodnorastućih živica. Umjesto pojedinačnih rupa za sadnju, najbolje je pomoću konopca (špage) iskopati jarak. On mora biti tako širok i dubok da se korijenje može slobodno širiti.
Najbolje vrijeme za sadnju listopadnih biljaka je od listopada do studenog i od ožujka do travnja. Zimzelene biljke moraju se posaditi od kolovoza do rujna kako bi se prije zime dobro zakorijenile. Listopadne biljke, npr. grab ili glog orezuju se dva puta i to tijekom ljeta u lipnju. Drugo orezivanje je u kasnu zimu ili rano u proljeće, ali uz dobru njegu i zdrav rast dovoljno je često i jedno orezivanje. Zimzelene crnogorične živice orezuju se u srpnju. Kod ovih živica koje ne rastu tako brzo dovoljno je ponekad i jedno orezivanje godišnje. Ovaj živi oblik zaštitnog zida ili zelene granice u svakom su slučaju prirodniji od betonskog zida. Također štite od buke automobila i ispušnih plinova.
