Na koji se način može razmnožavati pitomi kesten – sadnjom plodova, sadnjom reznica ili cijepljenjem? Ako cijepljenjem, na koju podlogu?
Kesten se najčešće razmnožava sjemenom ili izdancima. Danas se sve više teži suvremenoj proizvodnji sadnica kestena, stoga se mora cijepiti u određenu podlogu. U tu se svrhu može koristiti nekoliko podloga iz grupe hrastova, a najviše se koristi hrast cer (Quercus cerris), koji podnosi sušna područja. U svijetu se najviše koriste podloge kineskog kestena, koji je otporan na rak kestenove
kore, a koji dobro podnosi niske temperature. Danas je cilj selekcije kod kestena pronaći otporne tipove na rak kore i onda križanjima popravljati osobine ploda kao što su krupnoća, kvaliteta, raniji
dolazak u rod, te pronalaženja adekvatnih podloga s osobinama patuljastog rasta i mogućnostima proširenja uzgoja na karbonatna tla, s obzirom na to da kestenu za uzgoj pogoduje kiselo tlo.

Prethodni članakSuzbijanje trsne uši
Sljedeći članakRiba u finom umaku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.